iklan

NASIONÁL

Governu-Igreja asina livru kondolénsia kona-ba Papa Francisco nia falesimentu

Governu-Igreja asina livru kondolénsia kona-ba Papa Francisco nia falesimentu

Primeiru-Ministru interinu, Mariano Assanami Sabono, ho membru Governu sira seluk hamriik atu fó omenajen ba Papa Francisco nia falesimentu liuhusi asina livru kondolénsia, tersa (22 Abríl 2025). Imajen TATOLI/António Daciparu.

DILI, 22 Abríl 2025 (TATOLI)—Governu liuhusi Primeiru-Ministru Interinu, Mariano Assanami Sabino, akompañadu husi membru Governu sira, tersa ne’e, hamutuk ho Igreja Timor-Leste asina livru Kondolénsia kona-ba Papa Francisco nia falesimentu, iha Eskritoriu Episkopál Lecidere, Dili.

Notísia Relevante: Governu dekreta Lutu Nasionál durante loron hitu ba falesimentu Papa Francisco

“Ami mai hotu iha fatin ida-ne’e atu asina livru kondolénsia, atu entrega ba Santa Sé,” Assanami hateten ba jornalista sira.

Nia dehan, Governu liuhusi reuniaun Konsellu Ministru dekreta ona pontu importante rua (2) mak ida 91) mak lutu nasionál durante loron hitu (7) no ida seluk (2) bandeira hasa’e to’o iha riin klaran durante loron hitu (7) nia laran.

“Konsellu Ministru dekreta ona pontu rua, ida mak lutu nasionál du’urante loron hitu (7), ida-ne’e hanesan ita nia kondolénsia, ita-nia respeitu no ita-nia omenajen ba Sua Santidade Papa Francisco,” Assanami tenik.

Tanba ne’e, nia husu ba komuniade hotu iha Dili bele konsentra hamutuk iha Lecidere, iha Maliana bele konsentra hamutuk iha katedrál Maliana no Baucau iha katedrál Baucau atu reza no kanta durante loron hitu (7) nia laran to’o bainhira mak Papa Francisco nia mate-isin haloot.

Nia hatutan, Papa Francisco líder ida-ne’ebé promove makaas estabilidade, dignidade umana no defende direitu ema kbiit laek no lian laek sira-nian.

“Mensajen ne’ebé Papa husik hela mai ita mak ne’e, ita-nia fiar mak ita-nia kultura, ida-ne’e mak lema importante ne’ebé Papa husik hela mai ita,” nia dehan.

Entretantu, durante asina livru kondolénsia ne’e, Governu ho Igreja koordena malu ona bainhira Papa nia mate-isin haloot sei iha misa boot ida iha Tasi-Tolu.

“Bainhira amu Papa nia mate-isin hakohi, ita sei realiza misa boot ida iha Tasi-Tolu, maibé ita sei haree tanba oras entre Vatikanu ho ita diferensa tebes,” nia hateten.

Mensajen ne’ebé husi Primeiru-Ministru Interinu, Mariano Assanami Sabino, iha livru kondolénsia ba sua santidade nia falesimentu mak hanesan;

“Lori povu Timor-Leste nia naran no iha ha’u-nia pessoa rasik, ha’u aprezenta
sente kondolénsia liután ba Sua Santidade Papa Francisco nia mate, Líder Igreja Katólika, maibé mós líder espirituál ba mundu tomak,” Assanami hakerek.

Papa Francisco lian la kole iha defeza dame nian, Papa Francisco marka
istória ho ninia haraik-aan, kompaixaun no kompromisu metin ba liu ki’ak no vulneravel sira, ho migrante sira, ho minoria sira, defensór justisa nian, Dignidade sosiál no umana, sira-nia santidade sai ezemplu ba ema hotu.

Ninia legadu diálogu unifikadór no promosaun fraternidade umana entre Ema sira iha mundu sei nunka haluha.

“Marka istória ita-nia rain nian ho nia vizita iha fulan-Setembru 2024, iha ne’ebé povu Timor-Leste simu nia ho fiar, ksolok no domin. Kondolénsia ba Santa Sé, Nunsiatura Timor-Leste, Konferénsia Episkopál Timoroan, Igreja Katólika, ba sarani sira no ema hotu ne’ebé sente triste. Papa Francisco nia memória sei moris ba nafatin iha ita-nia fuan, Nu’udar ezemplu haraik-aan, aten-brani no kompaixaun. Jerasaun sira atu tuir dalan domin, solidariedade no esperansa nian,” haklaken iha livru ne’e.

Papa Francisco hakotu iis iha segunda (21 Abríl 2025) ne’e hanesan nini ba ne’e no rohan ba ne’e iha ninia ukun durante tinan 12 nia laran. Hanesan  líder másimu Igreja Katólika nian.

Segunda dadeer semana ne’e, hakmatek iha Roma nakfilak ba momentu lutu nian ba kreda katóliku. Iha tuku 07h35 dadeersan oras lokál iha loron 21 fulan-Abril tinan 2025, sinál sira mate nian lian husi Bazílika São Pedro, hodi fó sai katak Papa Francisco mate ona ho idade 88.

Amu-Papa dahuluk husi Amérika Latina

Papa Francisco halo istória barak. Nia mak Amu-Papa dahuluk husi Amérika-Súl, nune’e mós Amu-Papa dahuluk husi orden Jezuíta nian. Nia eleitu nu’udar Papa iha 13 fulan-Marsu tinan 2013, hodi troka Papa Bento XVI ne’ebé hili rezigna-aan tanba razaun sira saúde nian – movimentu ida-ne’ebé iha momentu ne’ebá halo mundu tomak hakfodak.

Durante nia tinan 12 nu’udar lideransa, Papa Francisco koñesidu nu’udar líder ida-ne’ebé laran-manas, haraik-aan maibé aten-barani hodi hato’o justisa sosiál, dame, no preokupasaun entre relijiaun sira.

Nia loke espasu ba diálogu ho komunidade musulmanu, judeu no mós ateu sira. Nia vizita área konflitu sira, kampu refujiadu sira no nasaun sira ho maioria la’ós katóliku, hodi lori mensajen domin no perdaun inkondisionál.

Tempu balun molok nia mate, Papa Francisco hetan tratamentu ka kuidadu intensivu iha Ospitál Gemelli, Roma, tanba infesaun pulmaun ne’ebé makaas. Nia presiza oksijéniu ho fluxu aas no transfuzaun raan tanba anemia. Médiku, Dr. Sergio Alfieri, antes ne’e konsidera ona risku sepsis nian hanesan ameasa boot ida ba Amu-Papa, tanba nia idade avansadu no kondisaun krónika sira-ne’ebé akompaña.

Papa Francisco nia eransa la reflete de’it iha dokumentu igreja nian ka desizaun doutrina sira. Nia mós husik hela legadu morál no espirituál ne’ebé dura, bolu ida ba moris simples, solidariedade ho ema kiak sira, no aten-barani atu ko’alia iha mundu ida nia oin ne’ebé dala barak indiferente ba valór umanu sira.

Bandeira Vatikanu nian agora semo iha meia-aste. Fiar-na’in rihun ba rihun halibur iha Prasa São Pedro, hodi hakruuk sira-nia ulun hodi reza. Mundu lakon ona líder ida, maibé nia mensajen sei kontinua moris iha ema barak nia fuan, iha relijiaun no kontinente sira.

Notísia Relevante: Kandidatu forte na’in-lima atu troka Papa Francisco no tradisaun hili Papa foun

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!