DILI, 23 Abríl 2025 (TATOLI)—Antigu Prezidente Repúblika no Antigu Primeiru-Ministru, Jenerál Taur Matan Ruak, hateten Santu Padre nia mate reprezenta lakon boot tebes ba Kreda Katólika, ba sarani sira iha mundu tomak no ba ema hotu ne’ebé haree iha Papa Francisco hanesan modelu ida haraik-aan nian, kompaixaun no kura nian, no defeza ho laran-tomak ba ema sira-ne’ebé ki’ak no marjinalizadu liu.
Notísia Relevante: Papa Francisco apela “hamate ahi funu nian-halakan lilin dame nian”
“Ho lamentasaun kle’an no tristeza boot mak ha’u toma koñesimentu kona-ba Sua Santidade Papa Francisco nia mate iha loron ida-ne’e, 21 Abril 2025. Ha’u hanoin hikas ho emosaun Vizita Apostólika susar atu haluha ne’ebé Sua Santidade halo mai iha Timor-Leste iha fulan Setembru 2024,” Taur Matan Ruak hateten, liu husi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, ohin.
Taur dehan, Papa Francisco nia peregrinasaun iha mundu ne’e toka tebes povu nia klamar, halibur ema hotu, nu’udar Nasaun, iha orasaun no esperansa.
“Amu-Papa nia prezensa mobiliza sidadaun sira husi orijen, jerasaun, relijiaun no konviksaun hotu-hotu, nune’e mós organizasaun sosiedade sivíl, instituisaun públika no privada sira, Amu-Papa sai sasin moris ida fiar-nian no obrigasaun kle’an fraternidade umana no sarani nian ne’ebé halibur ita hotu hamutuk ho Santu Padre,” nia dehan.
Durante ninia pontifikadu, Papa Francisco koñesidu liu ho ninia besik ba ema sira-ne’ebé nesesitadu, vulnerável no desfavoresidu liu: feto sira, labarik sira, katuas-ferik sira, migrante sira, vítima sira husi konflitu armadu nian no intoleránsia relijioza, sira-ne’ebé mak afetadu husi eskluzaun sosiál, ki’ak, solidaun, trajédia no kalamidade hirak-ne’ebé kauza hosi alterasaun klimátika.
Ninia lian hanesan roman ida konxiénsia nian no kompaixaun iha mundu ida-ne’ebé dalabarak marka ho indiferensa no dezigualdade.
“Iha tempu lutu universál ida-ne’e, ha’u husu ho respeitu ba Sua Eminénsia atu hato’o, lori ha’u-nia naran no povu Timor nia naran, ami-nia tristeza kle’an no laran-susar ba Santa Igreja Katólika Apostólika, liuhusi Konferénsia Episkopál Timor nian, hamutuk ho Koléjiu Kardeál sira-nian no ho Sua Reverendíssima Eminénsia Kardeál, Joseph Farrell, Camerlengo Santa Igreja Romana nian,” nia hateten.
Papa Francisco nia legadu sei moris nafatin iha sarani sira-nia fuan, iha memória umanidade nian no iha jestu konkretu solidariedade no justisa nian ne’ebé nia inspira ita atu pratika, ho konsiderasaun boot no respeitu kristaun nian.
Notísia Relevante: Papa Francisco mate iha loron daruak Jesus Moris hias
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes