DILI, 26 Abríl 2025 (TATOLI)-Papa Francisco nia-isin haloot ona iha Bazílika Santa Maria Maiór iha Roma, Itália, sábadu ne’e hafoin misa funerál ne’ebé prezide husi Dekanu Koléjiu Kardeál sira-nian, Kardeál Giovanni Battista Re, iha Prasa Saun Pedro, tuku 10.00 oras Vatikanu, tuku 17.00 otl.
Misa funerál ne’ebé halibur ema rihun-250, Papa Francisco durante-ninia pontifikadu muda funerál atu labele hanesan rate imperadór sira Romanu nian.

Funerál ba Santu Padre, ne’ebé mate iha segunda-feira (21/04/2025) tuku 07.35 oras Vatikanu (14.35 otl) iha Roma ho idade 88, hala’o lahanesan ho ninia antesesór sira. Tanba, nia rasik aprova regra foun sira kona-ba oinsá tenke hakoi pontífise Katóliku sira.
Francisco, ne’ebé nia naran sekulár Jorge Mario Bergoglio, nu’udar papa Súl-Amerikanu dahuluk no Jezuíta dahuluk, karakterístika sira ne’ebé nia buka atu reflete iha ninia Papadu.
Desde ninia nomeasaun iha fulan-Marsu 2013, Papa Francisco buka atu impoin ideia hosi Igreja ida “kiak no ba ema kiak sira”, ho jestu sira simplisidade nian, hanesan la hela iha apartamentu privadu Papa sira nian iha Vatikanu, maibé iha kuartu ida iha rezidénsia Santa Marta nian. Ida ne’e mak reflete iha maneira, ne’ebé maka organiza daudaun nia serimonia ikus-nian (haloot).
Iha fulan-Abril tinan 2024, Papa Francisco aprova ona edisaun foun hosi livru litúrjiku ba funerál Papal sira, “Ordo Exsequiarum Romani Pontificis” (Ritu Funeral Pontífise Romanu nian), iha ne’ebé nia fó orientasaun foun sira kona-ba oinsá funerál sira hosi xefe sira Igreja Katólika nian tenke hala’o.
Tuir fonte oinoin ne’ebé TATOLI sita, ideia prinsipál, tuir dokumentu ne’ebé publika iha fulan-Novembru 2024, maka simplifika no adapta ritu balun hodi “hatudu katak funeral pontífise nian maka ida hosi pastór no dixípulu Kristu nian, no la’ós ida hosi ema ida ne’ebé maka’as iha mundu ne’e.”
Tuir peritu barak, ida-ne’e maka objetivu prinsipál hosi mudansa sira ne’ebé maka Francisco aprova.
Husi mudansa hotu-hotu ne’ebé Papa Francisco implementa, ida ne’ebé notavel liu mak eliminasaun uza kaixaun tolu, hodi troka hotu ho ida-de’it.

Tuir tradisaun, pontífise sira hakoi iha kaixaun tolu: ida halo hosi sipre, ida hosi chumbo no ida hosi ai-karvalho, ne’ebé maka tau hamutuk. Justifikasaun atu uza kaixaun tolu maka atu kria kapa ne’ebé taka metin hale’u Supremu Pontífise nia isin, aleinde simbolizmu hosi materiál ida-idak.
Francisco, iha parte seluk, sei hakoi iha kaixaun ida-de’it no sai kaixaun ai-simples ne’ebé taka ho zinku.
“Harii ponte, la’ós didin” mak ezortasaun ida ne’ebé nia repete dala barak, no servisu fiar nian nu’udar Susesór Apóstolu Pedro nian, sempre iha ligasaun ho servisu ema nian iha ninia dimensaun hotu”, hatete Dekanu Koléjiu Kardeál sira-nian, Kardeál Giovanni Battista, iha ninia omilia bainhira prezide misa funerál Santu Padre nian iha Prasa Saun Pedro.
Nia hatutan tan: iha uniaun espirituál ho komunidade sarani tomak, ita iha-ne’e ho númeru boot hodi harohan ba Amu-Papa Francisco, atu Maromak bele simu nia iha imensidade ninia domin nian.
Nia relembra: Amu-Papa Francisco konklui nia diskursu sira no enkontru sira hodi dehan: “Keta haluha reza ba ha’u.”
Doben Papa Francisco, agora ami husu Ita-Boot atu harohan mai ami, no husi Lalehan haraik bensaun ba Kreda, haraik bensa ba Roma, haraik bensa ba mundu tomak, hanesan Ita-Boot halo iha domingu liubá, husi varanda sentrál Bazílika ida-ne’e nian, iha hakuak ikus ida ba Maromak nia povu tomak, maibé mós idealmente ba umanidade ne’ebé buka lia-loos ho fuan sinseru no kaer aas ahi-lakan esperansa nian, konklui Kardeál iha nia omilia.
Notísia relevante: “Papa Francisco fuan nakloke ba ema-hotu”
Jornalista : Nelson Sousa
Editora : Rita Almeida