iklan

INTERNASIONÁL, HEADLINE

PR Horta kondekora Hun Sen ho medalla grande kolar

PR Horta kondekora Hun Sen ho medalla grande kolar

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, kondekora Prezidente Senadu no Antigu Primeiru-Ministru Reinu Kamboja, Samdech Akka Moha Sena Padei Techo Hun Sen, iha Palacio Presidente Dili 9 Maiu 2025. Foto Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 09 Maiu 2025 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, kondekora Grande Kolar Orden Timor-Leste ba Prezidente Senadu atuál no Antigu-Primeiru-Ministru Reinu Kamboja, Samdech Akka Moha Sena Padei Techo Hun Sen.

Notísia Relevante: Xanana no Hun Sen destaka parseria iha polítika no ekonómika iha país rua

Onra prestijiozu ne’e, onra nasionál aas liu Timor-Leste nian, entrega durante Palestra Prezidensiál Série I ho tema “Hun Sen nia Lisaun sira: Husi Jenosídiu no Pobreza ba Liberdade no Prosperidade”, ne’ebé hala’o iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, sesta ne’e.

Samdech Akka Moha Sena Padei Techo Hun Sen serbi ona nia nasaun ho distinsaun durante dekade haat liu.

Hahú husi moris umilde to’o sai Primeiru-Ministru Kamboja ne’ebé servi tempu naruk liu (1985-2023), Samdech Techo Hun Sen iha kna’ar importante tebes hodi liberta Kamboja husi rejime jenosídiu Khmer Rouge, implementa Akordu Pás Paris, no lidera rekonstrusaun no dezenvolvimentu nasaun nian.

Samdech Techo Hun Sen kontinua ninia servisu ba Kamboja nu’udár Prezidente Konsellu Privadu no eleitu ona nu’udár Prezidente Senadu iha fulan-abril tinan 2024, haforte ninia legadu nu’udár estadista influente liu ida iha Ázia no arkitetu xave ida ba renasimentu modernu Kamboja nian.

Iha diskursu abertura iha Palestra Prezidensiál 2025 Série I, Prezidente José Ramos Horta destaka viajen estraordinária Hun Sen nian no lisaun folin-boot sira ne’ebé Timor-Leste bele aprende husi Kamboja nia esperiénsia kona-ba rekonstrusaun pós-konflitu.

“ita-boot nia viajen moris hahU husi funu no estragu ne’ebé makaas to’o rekonstrusaun nasaun ida inkorpora kbiit rezilénsia, lideransa, no vizaun. Transformasaun Kamboja husi jenosídiu no pobreza estrema ba nasaun ida iha dalan estabilidade no progresu ekonómiku mak evidénsia ba forsa ita-boot nia povu no polítika sira-ne’ebé orienta rekuperasaun notável ida-ne’e,” Horta tenik.

Serimónia ne’e subliña lasu ne’ebé kle’an liután entre nasaun rua ne’ebé partilla istória markadu ho konflitu no rekonstrusaun pós-konflitu. Timor-Leste rekoñese papél fundamental Hun Sen nian hodi hametin relasaun bilateral sira no ninia kontribuisaun ba prosesu harii pás ne’ebé oferese lisaun valorozu kona-ba alkansa estabilidade fundamentál ba dezenvolvimentu nasionál.

Iha ninia diskursu prinsipál, Samdech Techo HUN SEN partila viajen notável Kamboja nian husi “Tinan Zero” devastadór jenosídiu Khmer Rouge to’o alkansa pás no dezenvolvimentu sustendadus. Nia subliña importánsia husi ninia “Polítika Manan-Manan,” ne’ebé ho susesu hakotu funu sivíl besik dékada tolu lahó raan fakar liuhusi integrasaun pasífika.

“Ha’u sente orgullu tebes sai ema ida-ne’ebé hahú luta ho ema haat de’it atu liberta ami-nia nasaun kiak husi rejime jenosídiu ne’ebé brutál, uza hau-nia moris rasik hanesan kapitál, ha’u-nia konsiénsia patriótiku ne’ebé boot hanesan forsa korajen, no hau-nia matenek hanesan kompas orientadór ida. Ba ha’u no povu Kamboja, pás mak iha folin boot liu no tenke proteje ho kustu saida de’it. Hau komprende katak hahú funu bele fasil, maibé harii no mantein pás ne’e defisil tebes,” Hun Sen hateten iha nia diskursu.

Samdech Techo Hun Sen destaka lisaun krítiku tolu husi esperiénsia Kamboja nian:

“Primeiru, propriedade ba nasaun nia destinu mak rikusoin ne’ebé folin-boot liu hodi prezerva unidade nasionál. Bainhira nasaun ida lakon propriedade ninia destinu rasik, inevitavelmente sei sofre divizaun no dezastre. Segundu, komunidade internasionál tenke servisu hamutuk hodi salvaguarda pás ne’ebé eziste, mesmu ho kustu boot, duké buka ka harii pás ne’ebé lakon ona. Terseiru, mesmu pás alkansa ona, sei la dura tempu naruk sein unifikasaun nasionál, rekonsiliasaun, justisa sosiál no dezenvolvimentu sustentável no inkluzivu,” nia hatutan.

Palestra Prezidensial ne’e moderadu husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira, ho lia-menon enseramentu husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.

Primeiru-Ministru subliña mensajen solidariedade no rezilénsial, hodi dehan katak “Timor-oan sira la mesak iha esperiénsia terus. Iha ita-nia rejiaun, povu barak hasoru ona funu, dezlokasaun no lakon. No ita rekoñese lider sira-ne’ebé lori todan istória, ne’ebé hatudu korajen no vizaun, no ne’ebé ajuda sira-nia nasaun husi konflitu ba pás no husi frajilidade ba forsa.”

“Prezidente Hun Sen ita-boot tenke orgullu ho istória ne’ebé ita-boot konta mai ami ohin–kona-ba oinsá ita-boot uza métodu pasifika sira hodi lori pás no rekonsiliasaun nasionál hafoin períodu trajédia, divizaun no jenosídiu,” Xanana tenik.

Vizita ofisiál daruak husi Samdech Techo Hun Sen mai Timor-Leste dezde 2016 marka etapa signifikativu ida hodi hametin lasu amizade no kooperasaun entre Kamboja no Timor-Leste. Relasaun bilateral kontinua dezenvolve liuhusi respeitu mútua no aspirasaun hamutuk ba pás, estabilidade no prosperidade iha rejiaun.

Samdech Akka Moha Sena Padei Techo Hun Sen no membru sira delegasaun Kamboja nian remata sira-nia vizita ofisiál mai Timor-Leste iha loron 9 fulan-maiu tinan 2025.

Notísia Relevante: Hun Sen partilla razaun estratéjika ba adezaun Kamboja iha ASEAN ba membru PN

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!