Kona-ba problema rai, SNC halo hela levantamentu dadus iha parte leste

DILI, 12 Maiu 2025 (TATOLI)–Ministru Justisa (MJ), Sergio Hornai, hateten durante ne’e públiku preokupa kona-ba problema rai maibé daudaun ne’e Sistema Nasionál Kadastru (SNC) fasilita ona tékniku sira halo levantamentu dadus no iha tinan ne’e sei hatama 500 parselas.
“Ita iha ona sistema nasionál kadastrál, ne’ebé ita akompaña prosesu sira la’o daudaun, ita halo daudaun ona levantamentu dadus sira husi parte leste. Tinan ida-ne’e, ita sei buka esforsu atu bele hatama porvolta de 500 parselas, tanba iha parte leste ita bele dehan porvolta 200 parselas ne’ebé ita konklui ona,” Ministru ne’e hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Dili, segunda ne’e.
Nia dehan, daudaun ne’e ekipa halo hela servisu atu bele konklui nia prosesu administrativu sira hodi bele sujeita ba provabilidade ba iha atribuisaun títulu konforme lei nú. 13/2017 haruka.
“Nune’e mak ekipa halo hela servisu, ita sei hala’o mós iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) tanba ita hotu hatene katak, RAEOA hanesan enklave ida-ne’ebé importante ba Timor-Leste. Sira iha ne’ebá hamutuk 3,824 parselas ne’ebé halo hela servisu makaas oinsá mak ita bele atribui husi totál hamutuk 324,111 parselas ne’ebé neste momentu ita iha sei halao reverifikasaun ba iha personalidade ne’ebé iha hela pose ba rai no ekipa tékniku sira sei buka hela atu hatán ba buat balun,” nia hateten.
Tuir nia, Governu labele hatán de’it iha parselas sira ho kuantidade boot hanesan ne’e iha tinan badak nia laran, maibé sei buka esforsu atu bele konklui iha mandatu Governu nian iha tinan 2028.
Análiza sira kona-ba impaktu husi Sistema Kartaun Nasionál husi Sosiedade Sivíl sira
Sumáriu Ezekutivu Asesu no direitu ba rai mak fundamentál hodi asegura sidadaun hotu-hotu nia direitu báziku.
Maibé iha Timor-Leste, kestaun direitu ba rai sai dezafiu boot ida. Dezde independénsia nasaun nian ne’ebé Governu Timor-Leste, hamutuk ho nia parseiru internasionál sira, dezenvolve ona asaun oioin hodi hametin sistema administrasaun rai nian iha nasionál, maibé maske ho esforsu hotu-hotu hasoru nafatin problema oioin.
Rede ba rai kompostu husi ONG hamutuk 24 ne’ebé servisu kona-ba asuntu rai iha Timor-Leste, kria artigu definidu ne’e.
Rede ba Rai ho nia membru sira iha ona esperiénsia kona-ba tópiku ida-ne’e dezde 2002 no halo monitorizasaun administrasaun rai no rejistrasaun ba tinan 11 liu ba. Ninia membru sira inklui advogadu sira, mediadór sira, peskizadór sira no mobilizadór komunitáriu sira.
Peskiza ne’e foka liu ba prosesu rejistrasaun rai ne’ebé dezenvolve husi Sistema Nasionál Kadastru (SNC) ne’ebé hahú iha tinan 2014 no la’o to’o tinan 2019 nia rohan, ne’ebé atribui husi Governu Timor-Leste ba empreza privada rua (GMN-H no ARM-APPRIZE).
Iha peskiza ne’e, Rede ba Rai identifika forsa no frakeza husi prosesu rejistrasaun rai ne’ebé implementa ona husi SNC no impaktu sira_ne ebé prosesu ne e iha ba ema no komunidade nia direitu ba rai.
Ida-ne’e peskiza bazeia ba prosesu peskiza kualitativu no kuantitativu, ne’ebé dezenvolve iha munisípiu ualu (8) sira no iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno nian, entre fulan-Fevereiru no fulan-Dezembru 2018, inklui estudu kazu ida iha munisípiu Kovalima iha Agostu 2018.
Ekipa peskiza inklui membru sira ho esperiénsia barak iha hala’o peskiza iha kampu no ekipa advogadu sira atu analiza kestaun legál sira.
Bainhira hala’o ho loloos, prosesu rejistrasaun rai hanesan mekanizmu ida hodi promove justisa nian, esemplu, promove igualdade jéneru ne’ebé boot-liu no asesu ne’ebé hanesan liu rai ba ema hotu.
Maibé bainhira hala’o lahó prosedimentu no kuidadu ne’ebé loos, rejistu rai nian sai hanesan fonte ba injustisa oioin, hodi permite de’it ema uitoan atu salvaguarda sira-nia direitu ba rai hodi prejudika ema seluk. Bainhira prosesu rejistu la adekuadu, ida-ne’e iha tendénsia atu aumenta problema no injustisa sira-ne’ebé relasiona ho rai no halo sira-nia rezolusaun sai liután difikuldade.
Molok hahú SNC, Governu iha ona esperiénsia dahuluk kona-ba rejistrasaun rai ho Ita Nia Rai (INR), ne’ebé implementa husi Governu EUA liuhusi USAID. Iha tinan 2012, Rede ba Rai halo peskiza ba projetu ne’e no hetan defeitu balun.
Ita Nia Rai (INR) bele iha sai ezemplu ba Governu Timor hodi orienta dezenvolvimentu SNC, aprende no la repete sala sira-ne’ebé mak halo ona iha pasadu. Pontu pozitivu balun husi INR inkorpora ona iha SNC, hanesan rejistu rai gratuita. Maibé infelizmente, hanesan peskiza ida-ne’e hatudu, CNS aprezenta problema oioin no lisaun barak ne’ebé aprende ona ho INR la konsidera husi CNS.
Peskiza ne’e hatudu katak enkuadramentu legál nu’udár dezafiu ida husi prosesu rejistrasaun rai, maibé ida-ne’e mós hatudu katak implementasaun SNC nian viola lei iha aspetu oioin. Primeiru, iha problema iha susesaun lei sira.
Rejistrasaun rai hahú antes lei ne’e pasa ne’ebé agora regula prosesu ida-ne’e (Rejime Espesiál ba Definisaun Propriedade ba Bens Imobiliáriu– Lei 13/2017).
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes

