iklan

INTERNASIONÁL, HEADLINE

PR Horta-Reprezentante Empreza Santos diskute kona-ba produsaun kampu Bayu Undan

PR Horta-Reprezentante Empreza Santos diskute kona-ba produsaun kampu Bayu Undan

Reprezentante Empreza Santos, José Lobato Gonçalves, hasoru malu ho Prezidente Repúblika José Ramos Horta hodi diskute pontu importante rua kona-ba investimentu Santos nian no produsaun kampu Bayu Undan, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, tersa (13 Maiu 2025). Imajen/Mídia PR.

DILI, 13 Maiu 2025 (TATOLI)—Reprezentante Empreza Santos, José Lobato Gonçalves, hasoru malu ho Prezidente Repúblika José Ramos Horta hodi diskute pontu importante rua kona-ba investimentu Santos nian no produsaun kampu Bayu Undan.

Notísia Relevante: ANPM atualiza progresu serbisu Bayu Undang ba PR

“Ami ko’alia pontu importanre rua ho Xefe Estadu. Ida mak investimentu Santos nian no ida mak produsaun kampu Bayu Undan. Bainhira Santos simu kna’ar nu’udár operadór Bayu Undan iha tinan 2020. Iha momentu ne’ebá, Santos deside atu investe tan mina-matan tolu. Husu mina-matan tolu ne’e mak dada naruk produsaun Bayu Undan nian,” José Lobato Gonçalves hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Xefe Estadu, tersa ne’e.

Nia dehan, laiha produsaun ba mina-matan tolu ne’e, produsaun Bayu Undan finaliza ona iha 2022 maibé ho mina-matan tolu ne’e, Santos halo investimentu mak dada produsaun Bayu Undan to’o tinan 2025.

“Ami mós informa ba Prezidente katak la kle’ur tan Santos haree Bayu Undan sei ramata, entaun ami mai atu informa ba Prezidente kona-ba Bayu Undan la kle’ur tan sei ramata,” nia hateten.

Tuir nia, normalmente kuandu produsaun gás ou petróleu hotu tenke hakat ho prosesu ida atu dezmantela plataforma. Husi Santos iha hanoin atu investe tan iha Timor-Leste ho projetu gás karbonu nian atu hala’o ka rezerva ba Bayu Undan ne’ebé mamuk ona.

“Ita haree, ohin loron, ita hasoru problema mudansa klimátika. Entaun, iha mundu hanoin oinsá mak atu hamenus gás karbonu nian ba atmosfera. Ideia ida mak bainhira iha prosesu produsaun petróleu nian ba iha gás C2. Se lae, atividade indústria iha Japaun no Korea sira separa C2 ne’e, nune’e ita-nian bele lori ba iha ne’ebá, prezerva hanesan saida mak iha Bayu Undan. Ida-ne’e mak investimentu ida-ne’ebé Santos hanoin atu investe maibé sei ko’alia ho Governu karik iha akordu projetu ne’e bele la’o ba oin,” nia dehan,

Antes ne’e, iha 03 Abríl 2025, Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, prezide reuniaun ida ho reprezentante sira husi empreza Santos no Joint Venture husi kampu petrolíferu Bayu Undan, ho objetivu atu analiza operasaun ne’ebé la’o hela, prioridade sira ba prazu badak nian no planeamentu ba faze tuirmai husi projetu ne’e.

Iha enkontru ne’e, partisipa mós husi Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu, Gualdino da Silva, no Prezidente Konsellu Administrasaun no Diretór Ezekutivu TIMOR GAP, E.P, Rui Soares, ne’ebé nia empreza públika kaer partisipasaun 16% iha joint venture ne’ebé temi ona.

Bayu Undan lokaliza iha Tasi Timor, besik kilómetru 250 husi parte súl Dili nian, kampu Bayu Undan hahú produsaun iha tinan 2004. Empreza australiana Santos mak halo operasaun ba Bayu Undan, ne’ebé kaer partisipasaun 36,5% no mós halo parte iha joint venture SK E&S (21%), INPEX (9,6%), ENI (9,2%), Tokyo Timor Sea Resources (7,7%) no TIMOR GAP (16%).

Aleinde ne’e, nia dehan, sira diskute mós kestaun sira relasiona ho estatutu operasaun sira-ne’ebé la’o hela, kondisaun merkadu nian no aspetu komersiál estratéjiku sira, nomeadamente finál produsaun nian, oportunidade sira ba dezenvolvimentu adisionál iha kampu ne’e rasik no iha área sira ne’ebé besik, no mós potensiál esplorasaun rekursu nian hanesan deskoberta gás nian iha kampu Chuditch

Ministru Francisco Monteiro mós aprezenta vizaun preliminár Timor-Leste nian kona-ba abordajen dezenvolvimentu ne’ebé prefere, hodi reflete objetivu Governu nian atu asegura valór ba tempu naruk liuhosi utilizasaun estratéjika infraestrutura nian no aliñamentu ho meta dezenvolvimentu nasionál sira.

Reuniaun ne’e termina ho kompromisu konjuntu atu mantein koordenasaun no diálogu tékniku kontínuu entre parte hotu-hotu ne’ebé envolve, atu nune’e bele garante tranzisaun ida-ne’ebé efetivu no dezenvolvimentu sustentável iha futuru ba kampu Bayu Undan.

Notísia Relevante: Empreza Koreia selebra akordu ho MPRM atu prosesa CCS iha Kampu Bayu Undan

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!