iklan

EKONOMIA, INTERNASIONÁL

Governu sei foti desizaun ba projetu Pelican Paradise

Governu sei foti desizaun ba projetu Pelican Paradise

Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Gastão de Sousa. Imajen Tatoli/

DILI, 04 Juñu 2025 (TATOLI)—Ministru Planeamentu Investimentu Estratéjiku (MPIE), Gastão Sousa, rekoñese Pelican Paradise la’o kle’ur demais no daudaun ne’e iha faze diskusaun hodi foti desizaun ruma.

“Projetu ne’e kleur duni, hahú kedan Governu da-haat investimentu ne’e la’o ona maibé seidauk iha mudansa ho atividade ruma iha ne’ebá, maibé ita sei haree hodi halo diskusaun entre ami, liuliu Ministru Asuntu Ekonómiku. Ha’u rasik atu haree didi’ak tanba sira iha rekezitu balun ne’ebé Governu tenke ajuda, ida-ne’e mak sei iha diskusaun,” Ministru Gastão hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairu Pite, kuarta ne’e.

Nia dehan, kona-ba ezijénsia ne’ebé antes ne’e Pelican Paradise husu Governu atu instala bee no eletrisidade ne’e, Governu realiza ona.

“Kona-ba eletrisidade no bee, ami fó ona, ida ne’e ami prontu fó ona,” nia tenik.

Tuir nia, projetu ne’e la’o kle’ur no Governu mós tenke haree mós ba kontratu ne’ebé mak selebra ona no Ministériu Justisa mak iha koñesementu atu esplika kona-ba ne’e.

“Ami agora iha koordenasaun ida-ne’ebé di’ak tebes kona-ba aluga rai nian, grupu interministeriál ida-ne’ebé mai haree asuntu ida ne’e ho kle’an, atu kontinua nafatin ou iha fali investór seluk ruma hakarak investe fali bele, maibé ida-ne’e ami sei haree. Grupu interministeriál ne’e mak Ministériu Justisa, Ministériu Finansa, Ministériu Obra Públika, Ministériu Planeamentu Investimentu Estratéjiku no Sekretáriu Estadu Terra no Propriedade, ami mak sei haree hodi hola desizaun,” nia dehan.

Pelican Paradise hein Governu rezolve obstakulu sira tuir akordu investimentu

Antes ne’e, Empreza Pelican Paradise kontinua hein Governu Timor-Leste nia seriedade hodi rezolve obstakulu sira iha fornesimentu sistema bee-moos no eletrisidade tuir Akordu Investimentu Espesiál (SIA, sigla inglés) ne’ebé konkorda ona iha tinan 2022.

Diretór Pelican Paradise Holdings Timor-Leste, Samuel Ong, dehan kona-ba atrazu husi projetu ne’e tanba kauza husi fornesementu bee no eletrisidade, empreza husu ona kooperasaun no apoiu Governu nian ho pedidu depózitu millaun $180 hodi garante kompromisu Governu nian ba projetu ne’e.

“Tanba atrazu ne’ebé naruk, ami-nia finansiadór ezije depózitu Governu nian millaun $180 ho funan 4% kada tinan durante konstrusaun hodi asegura bee, enerjia, vistu no responsabilidade hotu ne’ebé hakerek iha akordu SIA nian. Osan ne’e sei reembolsa hafoin konstrusaun faze dahuluk remata,” Samuel Ong informa ba Agência Tatoli liuhusi rede sosiál, antes ne’e.

Tuir empreza nia esplikasaun, iha loron 01 fulan-Novembru 2024, depózitu sei rai durante fulan 60 durante períodu konstrusaun no manutensaun ho objetivu atu garante katak obrigasaun hotu-hotu Governu nian kumpre, liuliu iha estabilidade regulatória no fornesementu infraestrutura nian.

Ida-ne’e inklui área krítiku sira hanesan bee, eletrisidade no emisaun oportunu, autorizasaun ba lisensa sira, ne’ebé hotu-hotu esensiál tebes ba susesu konstrusaun projetu nian.

Pedidu depózitu husi finansiadór sira-ne’e, maske la halo parte husi Akordu Investimentu Espesiál orijinál ne’ebé asina ona entre Pelican Paradise no Governu, maibé depózitu ne’e ho intensaun atu reforsa kompromisu Governu nian ne’ebé aliña ho projetu nia eskala no objetivu ba tempu naruk.

“Pelican Paradise la buka finansiamentu adisionál husi Governu hodi finansia projetu ida-ne’e. Ami asina tiha ona termu kompromisu ida ho ami-nia parseiru finansiamentu ba millaun $825, prontu no disponivel atu implementa ba ezekusaun projetu ne’e,” nia afirma.

Nia hatutan, informasaun hotu kona-ba finansiadór sira inklui sira-nia rejistu, fahe ona ho Governu. Rekizitu finansiamentu sira mós fahe ona atu asegura buat hotu la’o ho di’ak. Dokumentu komprovativu kona-ba disponibilidade fundu finanseiru haruka ona ba autoridade relevante Governu nian.

“Informasaun hotu kona-ba finansiadór, inklui sira-nia rejistu, partilla hotu ona ho Governu atu asegura buat hotu-hotu la’o di’ak,” nia dehan.

Diretór Pelican Paradise ne’e hateten, problema sistema bee-moos no fornesementu eletrisidade ne’ebé Governu ladauk rezolve ne’e fó impaktu boot ba projetu ne’e iha Tíbar, Liquiçá.

“Progresu serbisu ba projetu Pelican Paradise iha Tíbar nafatin sei iha faze hanesan tinan kotuk, tanba difikuldade ne’ebé ami hasoru,” Samuel haktuir.

Nia salient, dezafiu rua kona-ba fornesementu bee no eletrisidade ida-ne’e mós afeta ba konstrusaun Galeria Show Unit, ne’ebé lokaliza iha foho-lolon la’o tarde tebes.

To’o oras ne’e, Pelican Paradise hein nafatin desizaun no asaun ruma husi autoridade sira hanesan Bee Timor-Leste (BTL) no Eletricsdade de Timor-Leste (EDTL) nomós ministériu sira ne’ebé iha ligasaun.

“Ami nafatin iha esperansa katak 2025 Governu bele rezolve, nune’e lori projetu ne’e ba oin,” nia espera.

Antes ne’e Pelican Paradise Group simu ona sertifikadu Deklarasaun Benefísiu tolu ho fundu investimentu inisiál ne’ebé kompostu husi Pelican Ahava Unipesoal, Lda, millaun $90, Pelican Elior Unipszoál, Lda, millaun $110 no Rezerva Pelican Adara millaun $1.

Projetu ne’e sei fó empregu ba ema na’in-1.500 durante konstrusaun no traballadór permanente na’in-1.300 hafoin konstrusaun no reflorestasaun ba área ne’e. Valór investimentu totál husi projetu ne’e kalkula besik millaun $700.

Iha estimativa katak 80% husi área totál sei hetan reflorestasaun no restaurasaun ambientál.

Projetu ne’e sei dezenvolve kompleta ho turizmu integradu, iha área ho totál maizumenus ektare 558, ne’ebé lokaliza entre Tasi-Tolu no Tíbar, ne’ebé sei inklui otél ida, kampu golfe, rezidénsia sira, sentru dezenvolvimentu juventude, eskola internasionál, ospitál internasionál no sentru komersiál tolu.

Lembra katak Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, no Prezidente Pelican Paradise Datuk Dr, Edward Ong, asina plaka no halo lansamentu fatuk dahuluk, iha 25 Novembru 2022, ba futuru konstrusaun otél fitun lima ne’e, iha suku Tíbar, postu administrativu Bazartete, munisípiu Liquiçá.

Antes ne’e mós, Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku iha ezersísiu, Agio Pereira, iha tinan 2019 hala’o sorumutuk ho responsavel sira husi Pelican Paradise Group, Lda, hodi ko’alia kona-ba prosesu sira.

Iha sorumutuk ne’e, debate Akordu Espesiál Investimentu nian entre Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste ho Pelican Paradise Group, Lda, hodi dezenvolve kompleksu turístiku, ho investimentu ida-ne’ebé ho valór millaun $700, iha área ida ho nia luan besik ektare 558, iha zona entre Tasi-Tolu no Tibar, ne’ebé sei inklui unidade oteleira sira, kampu golf nian ida, lote rezidénsia sira, sentru dezenvolvimentu ida ba foinsa’e sira, eskola internasionál ida, ospitál internasionál ida no sentru komersiál sira.

Kompleksu turístiku ida-ne’e sei permite harii postu traballu besik 1500, iha faze konstrusaun nian, postu traballu permanente 1300, hafoin konstrusaun no sei permite mos halo reflorestasaun husi 80% área projetu nian.

Proposta Akordu Espesiál Investimentu ida-ne’e sei analiza tuir fali husi membru Governu sira, iha sorumutu Konsellu Ministru nian.

Jornalista : Hortencios Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!