Top

Timor-Leste reafirma kompromisu hodi implementa ODS 14

Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay. Foto/Nelson de Sousa.

FRANSA, 10 Juñu 2025 (TATOLI) – Timor-Leste kompromete implementa Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) 14, konserva no uza forma sustentavel oseanu sira, tasi no rekursu mariñu sira ba dezenvolvimentu sustentavel.

Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, hateten konferénsia Third United Nations Ocean Conference (UNOC3) reflete kompromisu Timor-Leste nian ba partilla ho oseanu ho ninia rekursu tasi ne’ebé presiza kuidadu no sustenta vida.

“Hanesan Estadu insulár ki’ik iha hela dezenvolvimentu, Timor-Leste iha liña frente husi esforsu tantu nasionál komu internasionál hodi implementa Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel 14 no ODS sira seluk”, Kalbuadi Lay hato’o iha intervensaun durante konferénsia loron daruak iha Nice, Fransa.

Timor-Leste iha konferénsia UNOC3. Foto/Nelson de Sousa.

Nia dehan Timor-Leste hanesan nasaun ida husi país sira seluk ne’ebé afetada liu ba mudansa klimátika, inklui aumenta nivel tasi nian.

“Ita hatene katak presiza asaun koletiva urjente atu garante oseanu ida saudavel, produtivu no reziliente – ne’ebé garante seguransa alimentár, estabilidade klimátika no balansu ambientál no sosiál. Urjénsia ne’e tenke tradús iha asaun”, nia apela.

Tuir nia, natureza hanesan inan ida, halo buat hotu atu garante sobrevivénsia ba nia oan sira. “Ita tenke proteje oseanu no prevene katástrofe antes tarde liu – ita tenke iha koñesimentu no teknolojia ba ida-ne’e.

Nia lembra katak iha desizaun ne’ebé foti iha konferénsia anteriór, seidauk sufisiente. “Ita tenke ativa iha polítika nasionál no internasionál, ne’ebé prioriza kreximentu ekonómiku imediatu”, salienta.

Tanba ne’e, Timor-Leste apela ba kooperasaun internasionál ho baze ba prinsípiu fundamentál sira hanesan justisa interjerasionál hodi asegura ambiente saudavel ba jerasaun tuirmai; justisa entre Estadu sira, rekoñese katak nasaun dezenvolvida sira iha responsabilidade ba krize klimátika ne’ebé la’o agora no sira tenke lidera asaun no finansiamentu ba perda no danu sira, no partilla rekursu atu redús efeitu no halo mitigasaun.

Aleinde ne’e, justisa finanseira atu liberta nasaun frájil sira husi sistema finanseiru internasionál ne’ebé halo kondisaun pezada no dívida boot. “Ida-ne’e bele fó dalan ba dezenvolvimentu ida hanesan no justu”.

Nia dehan Timor-Leste mak sentru ba biodiversidade mariña, fatin ba korál sira, ikan no organizmu mariñu seluk tan.

Hodi lembra katak, iha fulan kotuk, Timor-Leste organiza konferénsia internasionál kona-ba Direitu Tasi nian. “Ne’e momentu istóriku ida, pois Timor-Leste iha istória atu konta ba mundu – sobre konsiliasaun obrigatória dahuluk kona-ba Konvensaun Nasaun Unida kona-ba Direitu Marítimu (UNCLOS) no negosiasaun pasífika fronteira marítima ho Austrália”.

Nia realsa katak maski Timor-Leste hasoru dezafiu sosioekonómiku signifikativu, daudaun prioriza konservasaun oseanu no protesaun mariña. “Ami fiar katak ho de’it kombisaun siénsia moderna no koñesimentu no prátika tradisionál, ami bele proteje oseanu ho di’ak”.

Governu Timor-Leste daudaun koopera ho parseiru internasionál sira atu realiza avaliasaun ba biodiversidade mariña. “Ami fiar katak polítika no planu Governu nian koloka ami iha pozisaun kontribui ba meta globál atu proteje 30% área marítima to’o 2030, iha liña ho Marku Globál ba Biodiversidade Montreál”.

Timor-Leste iha konferénsia UNOC3. Foto/Nelson de Sousa.

Kalbuadi akresenta katak Misaun Nasaun Unida krusiál dezde inísiu, apoiu Governu, sosiedade sivíl no projetu iha komunidade, hanesan peska, prevensaun dezastre no jestaun rekursu oseanu. “Ita tenke esforsu hamutuk atu finansia, partilla koñesimentu no transfere teknolojia ba ekonomia azúl sustentavel”.

Tanba ne’e, nia husu atu fó atensaun ba Estadu insulár sira, ne’ebé presiza apoiu atu atinje ODS, liuhusi tranzisaun justa no respeitu ba obrigasaun no responsabilidade internasionál.

Maski iha buat barak ne’ebé dezafia, esforsu ida-ne’e tenke sai esforsu globál – ho de’it proteje tasi hamutuk mak bele garante futuru ida ne’ebé seguru.

“Ezemplu, ami agora finaliza Polítika no Planu Asaun Ekonomia Azúl, lideradu husi Primeiru-Ministru, Xanan Gusmão. Hanesan primeiru-ministru dehan: “Ha’u nia tasi, ha’u nia Timor”. Ida-ne’e maka apelu atu halo asaun – atu proteje tasi hanesan ita proteje ita-nia inan-nasaun”.

Iha konferénsia ne’e Kalbuadi Lay agradese ba Nasaun Unida, no mós Governu Fransa no Kosta Rika, ne’ebé organiza konferénsia ne’ebé espresa kompromisu komún ho protesaun oseanu no rekursu mariñu sira.

“Se ita hakarak kuída ita-nia planeta no garante moris, konservasaun no uzu sustentabilidade oseanu tenke sai baze ba ita-nia esforsu”, konklui.

Notísia relevante: António Guterres apela asaun globál ba protesaun oseanu iha Konferénsia 2025

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post