Junta militár Myanmar, direitu umanu, no Timor-Leste nia pozisaun

Junta militár Myanmar, direitu umanu, no Timor Leste nia pozisaun: Revizaun krítiku ida iha kontestu direitu umanu no polítika rejionál
Autór: Felisberto de Carvalho
Golpe militár Myanmar nian iha Fevereiru 2021 marka retrosesu boot ida iha demokratizasaun Sudeste Aziátiku nian. Junta militár ne’ebé koñesidu ho naran “Tatmadaw” hadau podér hosi governu sivíl lejítimu, hodi hamosu protestu sira ne’ebé jeneralizadu no onda violasaun direitu umanu nian. Tuir relatóriu ida hosi Human Rights Watch (2023), ema sivíl rihun ba rihun, inklui feto no labarik sira, sai ona vítima hosi violénsia Estadu nian, inklui oho arbiru, detensaun lahó julgamentu, no tortura.
Krize Myanmar la’ós de’it kestaun interna, maibé mós reflete fallansu hosi komunidade rejionál no internasionál atu tane aas norma sira direitu umanu nian. ASEAN ne’ebé sempre kaer metin prinsípiu la interferénsia, seidauk bele fó solusaun konkreta ba trajédia umanitária ne’e. Iha inserteza ida ne’e nia leet, Timor-Leste nu’udar nasaun ki’ik ida ho background iha luta direitu umanu, hola postura morál ne’ebé relativamente metin kompara ho nasaun ASEAN sira seluk.
Iha teoria relasaun internasionál, direitu umanu haree hanesan norma universál sira ne’ebé hakat liu baliza sira soberania Estadu nian (Donnelly, 2013). Direitu umanu la’ós de’it obrigasaun doméstika, maibé nu’udar kompromisu globál hanesan haktuir iha Deklarasaun Universál Direitu Umanu (1948) no Paktu Internasionál kona-ba Direitu Sivíl no Polítiku (1966). Bainhira Estadu ida falla atu proteje nia sidadaun, prinsípiu responsabilidade atu proteje fornese baze morál no legál ida ba komunidade internasionál atu atua (Evans, 2008).
Maibé, iha rejiaun Sudeste Aziátiku, implementasaun norma direitu umanu hasoru nafatin dezafiu polítiku. ASEAN fó prioridade ba estabilidade rejionál liuhosi prinsípiu la-interferénsia no konsensu, ne’ebé dala barak uza hanesan razaun atu la interfere iha asuntu doméstiku Estadu-membru sira-nian, maske violasaun direitu umanu ne’ebé maka’as akontese (Acharya, 2014). Ida ne’e hamosu pergunta sériu kona-ba kompromisu loloos ASEAN nian ba direitu umanu.
Desde golpe Estadu, Myanmar hetan krize umanitária ida ne’ebé aat liu iha Ázia. Dadus husi Gabinete Komisáriu Aas ba Direitu Umanu (OHCHR, 2023) hatudu katak ema sivíl liu 4,000 maka mate no liu 24,000 seluk hetan detensaun lahó julgamentu. Militár nia asaun sira inklui oho ema barak, internét mate, restrisaun ba liberdade imprensa, no atake sira hasoru área sivíl sira, ne’ebé viola ho klaru lei umanitáriu internasionál.
Grupu minoria sira hanesan Rohingya mós kontinua hetan diskriminasaun estruturál no dezlokasaun massa, hodi prolonga krime sira hasoru umanidade ne’ebé maka la’o hela dezde 2017 (Amnistia Internasionál, 2023). Situasaun ida ne’e hatudu Estadu nia fallansu atu kumpri nia obrigasaun baziku atu proteje nia povu.
Timor Leste iha istória naruk nu’udar vítima ba violasaun direitu umanu husi forsa militár Indonézia entre tinan 1975 no 1999. Esperiénsia traumátiku ida-ne’e forma identidade nasionál Timor-Leste nu’udar nasaun ne’ebé tane aas direitu umanu no povu nia luta ba autodeterminasaun (Shoesmith, 2019).
Iha forum internasionál balun, Timor-Leste hola ona pozisaun hodi apoia demokratizasaun Myanmar nian. Iha Asembleia Jerál ONU 2022, reprezentante Timor-Leste nian apoia rezolusaun ida ne’ebé kondena violasaun direitu umanu Myanmar nian no husu ba komunidade internasionál atu foti pasu konkretu sira (Nasoins Unidas, 2022). Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, premiadu Nobel Dame nian, kondena abertamente junta Myanmar nian no husu solidariedade rejionál hodi proteje povu Myanmar nian.
Maibé, nu’udar nasaun ki’ik iha prosesu adezaun ba ASEAN, Timor-Leste mos hasoru hela dilema ida entre idealismu direitu umanu no nesesidade atu adapta ba norma polítika rejionál ne’ebé sei domina ho pragmatismu. Timor-Leste buka hala’o papél konstrutivu liuhosi diplomasia multilaterál sein perturba ninia relasaun di’ak ho nasaun viziñu sira.
Timor-Leste nia hakarak atu adere ba ASEAN hamosu pergunta foun: Timor-Leste sei hametin norma direitu umanu iha ASEAN, ka sei kompromete prinsípiu non-interferénsia ne’ebé hafraku ona ASEAN nia resposta ba krize Myanmar?
Iha aprosimasaun konstrutivista ba relasaun internasionál, atór foun sira hanesan Timor-Leste iha poténsia atu lori valór foun ba komunidade rejionál (Finnemore & Sikkink, 1998). Nu’udar nasaun ne’ebé forma hosi luta ba direitu umanu, Timor-Leste bele sai katalizadór ba mudansa norma iha ASEAN. Maibé, hosi perspetiva realista, nasaun ki’ik hanesan Timor-Leste mós tenke realista hodi mantein interese nasionál no relasaun di’ak ho poténsia rejionál sira hanesan Indonézia, Malázia, no Singapura (Mearsheimer, 2019).
To’o agora, Timor-Leste hili ona dalan diplomátiku ne’ebé kuidadu maibé firme hodi bolu respeitu ba direitu umanu iha Myanmar. Timor-Leste la dadur iha retórika mamuk nia laran, maibé mós la foti pasu konfrontativu ne’ebé risku atu hakotu relasaun rejionál.
Aleinde dezafiu internu sira ASEAN nian, resposta globál ba Myanmar mós fragmentadu. Estadus Unidus, Uniaun Europeia, no Austrália fó ona sansaun ekonómika sira ba junta Myanmar nian. Maibé, Xina no Rúsia kontinua apoia junta ho diplomátiku no militár (Konsellu kona-ba Relasaun Estranjeiru, 2023). Fragmentasaun ne’e komplika tantu ASEAN no Timor-Leste nia esforsu atu dudu rezolusaun ba krize ne’e.
Iha kontestu ida-ne’e, Timor-Leste hatudu katak solidariedade morál no diplomasia normativu nafatin relevante maski nu’udar nasaun ki’ik ida. Ramos-Horta (2023) subliña katak nasaun ida nia medida la’ós razaun atu nonook iha luta ba justisa no umanidade.
Krize Myanmar nian aprezenta dezafiu boot ida ba orden no estabilidade direitu umanu nian iha rejiaun Sudeste Aziátiku. Junta militár Myanmar sistematikamente viola direitu báziku sira hosi nia povu, enkuantu komunidade rejionál sei kesi metin ho pragmatizmu polítiku.
Timor-Leste, nu’udar nasaun ki’ik ida ho esperiénsia traumátiku kona-ba violasaun direitu umanu, hola postura morál ne’ebé klaru hodi fó apoiu ba povu Myanmar. Maski nune’e, pozisaun ne’e hala’o ho aprosimasaun diplomátika ne’ebé ekilibradu, hodi konsidera nesesidade atu mantein estabilidade no relasaun rejionál.
Ba oin, Timor-Leste iha poténsia atu hametin norma direitu umanu iha ASEAN, maibé susesu ba misaun ida ne’e depende maka’as ba ASEAN nia korajen atu reforma nia prinsípiu sira ne’ebé to’o agora fó prioridade ba estabilidade polítika duke protesaun direitu umanu. Timor-Leste hasoru opsaun ida entre sai katalizadór ba mudansa ka simplesmente tuir fluxu pragmatizmu polítiku rejionál. (*)
Hakerek na’in nu’udar Dosente Departamentu Politíka Públika, FCS, UNTL, agora halo hela estudu Doutoramentu iha Universidade Brawijaya Malang, Indonézia.

