Top

Estudante RAEOA refleta Masakre Tumin Bobo-Ufe ne’ebé hamate ema na’in-82

Estudante sira kuaze na’in-100 resin, segunda-feira ne’e, hala’o ‘long-march’ hale’u vila RAEOA no kontinua dezloka kedas ba suku Bobomaeto sub-rejiaun Oésilo hodi komemora loron akontesimentu Masakre Tumin ba dala-27, ne’ebé akontese iha loron 08-09 Setembru 1999, hodi rezulta milísia pro-otonomia hamate nasionalista timoroan na’in-82 iha loron rua ne’e. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

 

OEKUSI, 08 Agostu 2026 (TATOLI) –  Estudante sira kuaze na’in-100 resin, segunda-feira ne’e, hala’o long-march hale’u vila Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA) no kontinua dezloka kedas ba suku Bobomaeto sub-rejiaun Oésilo hodi komemora loron akontesimentu Masakre Tumin ba dala-27, ne’ebé akontese iha loron 08-09 Setembru 1999, hodi rezulta milísia pro-otonomia hamate nasionalista timoroan na’in-82 iha loron rua ne’e.

Notísia relevante:Masakre Tumin: “Durante semana ida, kanek ne’e hahú dodok no dois” (Parte-V)

Marcelo Caetano Colo, nu’udar xefe grupu long-march, esplika, katak objetivu husi atividade ne’e atu hanoin hikas éroi sira-ne’ebé mate  iha fulan-Setembru 1999 liubá.

Estudante sira kuaze na’in-100 resin, segunda-feira ne’e, hala’o ‘long-march’ hale’u vila RAEOA no kontinua dezloka kedas ba suku Bobomaeto sub-rejiaun Oésilo hodi komemora loron akontesimentu Masakre Tumin ba dala-27, ne’ebé akontese iha loron 08-09 Setembru 1999, hodi rezulta milísia pro-otonomia hamate nasionalista timoroan na’in-82 iha loron rua ne’e. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

Long-march ida-ne’e, atu hanoin hikas ba ita nia éroi sira-ne’ebé mate iha tinan 1999, inan-aman fakar sira-nia raan Tumin, Nonquikan no Quibiselo no Nibin suku Usitaqueno, tanba ne’e mak ita reflete fila-fali, tau hanoin hamutuk atu ita labele halakon istória pasadu ne’e, ne’e maka liuhusi long-march ida-ne’e, atu fanun ita hotu atu labele haluha, ita-nia éroi sira-ne’ebé maka sakrifika sira-an ba ita-nia vitória,” nia hateten iha suku Costa, segunda ne’e.

Notísia relevante:Masakre Tumin: “Sira kesi ami-nia liman iha kotuk mak baku no tuku” (Parte-I)

Crisviano Bobelo, nu’udar sobrevivente Masakre Tumin, haktuir, akontesimentu Masakre Tumin, hahú iha loron 08 Setembru 1999 nia finalidade mak 09 Setembru 1999, hodi rezulta ema na’in-82 maka lakon sira-nia vida iha loron rua ne’e.

Sobrevivente
(sasin matan ka sasin moris) Masakre Tumin, Crisviano
Bobelo “Manu Mean” ho nia imajen kanek nia fitar ne’ebé membru milísia sira tá
ho katana iha nia kanuruk no nia ulun. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini.

Nia hateten, iha tinan 2026 ne’e, akontesimentu Masakre setembru negro ne’e, nia aniversáriu kompleta ona tinan-27, tanba ne’e presiza hakerek atu istória kona-ba akontesimentu masakre ne’e kontinua hatutan ba jerasaun tuirmai tanba liuhusi sira-nia na’in-82 ne’ebé mate iha loron 08-09 Setebru 1999 sira tenke iha istória.

“Tanba tuir ami sasin, depende ba idak-idak nia sentimentu no haree ho matan iha akontesimentu ne’e. klaru katak iha loron 08 Setembru 1999, ema na’in-14 mak mate, depois aban fali loron 09 Setembru mak na’in-70 resin mate tan, ita tenke hakerek iha livru sai hanesan prezervasaun istória,” nia hateten.

Notísia relevante:Masakre Tumin, Keoloka: “Ha’u kura kanek dodok ho ai-tahan no akar”

Vítima Masakre Tumin ne’e, konta sai katak kona-ba akontesimentu dahuluk iha loron 08 dadersan, milísia pro-otonomia sira komesa nadodon tama, balun hakat tuir fronteira Oésilo liuhusi mota Noel-Ekat, balun tuun husi Pássabe, no balun sae Oekusi vila sa’e ba. Tanba aldeia Tolu, Tumin, Quibiselo Nonquikan inklui suku Usitaqueno fronteira direita ho Indonézia, entaun fasil tama ho avontade.

Estudante sira kuaze na’in-100 resin, segunda-feira ne’e, hala’o ‘long-march’ hale’u vila RAEOA no kontinua dezloka kedas ba suku Bobomaeto sub-rejiaun Oésilo hodi komemora loron akontesimentu Masakre Tumin ba dala-27, ne’ebé akontese iha loron 08-09 Setembru 1999, hodi rezulta milísia pro-otonomia hamate nasionalista timoroan na’in-82 iha loron rua ne’e. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

“Asaun ne’ebé sira halo, des-umanu, laiha sentimentu ida katak, ne’e ema. Asaun sira-ne’ebé halo, sunu uma, no halo destroisaun oioin, tanba hamutuk forsa TNI sira, estraga planta, animál no hamate kedas ema na’in-14 iha loron ne’e,” nia haktuir.

Ho akontesimentu iha loron 08 Setembru 1999, maka iha parte lorokraik komunidade balun sai on aba Indonézia no balu loron 09 dadersan mak tuir ba, mak foin akontese ema na’in-70 resin mate iha loron 09 Setembru 1999 ne’e.

Notísia relevante:Masakre Tumin: “Aviaun INTERFET tama Oé-Cusse, ami hakilar Viva Timor-Leste” (Parte VI—Finál)

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!