Top

Tribunál julga eis-enkarregadu negósiu TL ba Jenebra ho krime pekulatu

Eis-enkarregadu negósiu Timor-Leste ba Jenebra, Francisco Dionisio Soares Maukura.

DILI, 22 Jullu 2025(TATOLI)-Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Dili, tersa-ne’e julga eis-enkarregadu negósiu Timor-Leste ba Jenebra, Francisco Dionisio Soares Maukura, ho krime pekulatu ne’ebé akontese iha tinan-2019.

Durante prosesu julgamentu, arguidu konfesa katak levantamentu ne’ebé nia halo hanesan diplomata, tanba transferénsia Orsamentu Jerál Estadu tarde iha situasaun pandemia Covid-19.

Arguidu dehan halo duni levantamentu $53.000 hodi asegura servisu embaixada no funsionamentu misaun diplomátika hanesan selu funsionáriu, selu arrendamentu, selu bee, ahi, telefone inklui arguidu nia otél no atividade operasionál seluk.

Maukura hatutan osan ne’ebé uza, devolve kedas ho osan privadu hamutuk $50.000, bainhira mandatu termina iha 2022 antes mai Timor devolve tan ho osan Estadu kuaze $70.000.

Arguidu konta momentu sai enkarregadu negósiu iha Jenebra, saláriu sufisiente hodi hatán ba nesesidade.

Arguidu hateten ba tribunál, parte Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun rejeita arguidu seidauk transfere hotu osan ne’ebé nia levanta. Ho situasaun ne’e mak lori nia sai arguidu.

Maukura haktuir momentu ne’e MNEK promete sei troka nia osan ne’ebé nia fó liu. Maibé to’o ohin loron seidauk akontese, tanba ne’e husu ba tribunál atu solisita ba MNEK fó fali nia osan ne’ebé transfere liu.

Iha fatin hanesan, Daniel José Naicoli Marçal hanesan sasin haktuir iha 2021 nia halo kna’ar hanesan Inspetór iha Gabinete Inspesaun no Auditoria, MNEK, no simu orden husi Ministra, Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno, hodi investiga Maukura.

Inkeritu ne’ebé sasin halo hanesan inspetór tanba informasaun seluk maihusi señor Aurelio ne’ebé servisu besik liu Maukura, dehan enkarregadu foti beibeik osan iha konta embaixada nian.

Rezultadu averiguasaun, nia identifika konta bankária embaixada Jenebra nian laiha ona balansu ba bem servisu no kapitál menór.

Nia esplika ba tribunál dehan transferénsia osan ba servisu misaun diplomata hanesan bens servisu no kapitál menór, diplomata ida laiha direitu atu halo levantamentu. Tanba, verba sira ne’ebé tama transferénsia, kobre ona saláriu no vensimentu, aluga karreta bainhira delegasaun halo vizita, inklui atividade operasionál seluk hanesan paga eletrisidade, arrendamentu hela fatin, telefone, kompra komputadór no fasilita servisu embaixada nian sira seluk.

Nia rekoñese kustu vida husi nasaun ida ho nasaun seluk la hanesan.

Nune’e mós sasin, Egidio Acacio Maria Amaral, hateten ba tribunál katak 2019 nia mak halo transferénsia osan Estadu ba konta embaixada Jenebra nian hanesan ofisiál finansa iha MNEK, no prosesu envia osan ba rai-li’ur tarde liu bele to’o fulan-tolu. Maibé, nia laiha koñesimentu sobre arguidu Maukura nia asaun halo levantamentu ba osan Estadu.

Ministériu Públiku akuza arguidu tanba ho forma livre, konsiente hodi deside utiliza osan Estadu ho dalan ne’ebé kontra lei, ne’ebé hamosu prejuízu ba Nasaun.

Tanba ne’e, atribui Maukura ho krime pekulatu ne’ebé previstu iha lei númeru 7/2020, 26 Agostu lei medida prevensaun no kombate korrupsaun iha artigu 82 alínea 1 ne’ebé haktuir, ajente públiku ne’ebé ho dalan ilegál hana’in ba ninia-an rasik ka hosi ema datoluk, osan ka sasán movel públika ka partikulár ne’ebé entrega ba nia, iha ninia pose ka hetan asesu tan ninia knaar, sei hetan kastigu ho pena-prizaun hosi tinan 3 to’o 10, se kastigu todan liu la hakerek iha dispozisaun legál seluk.

Ministériu Públiku konsidera indísiu arguidu komete krime pekulatu tanba hanesan enkarregadu, direitu Maukura hanesan ho embaixadór sira seluk mak subsídiu ba vida ho totál $17,250.08 + saláriu nivel 6 nian ho montante $430.00, nune’e totál kada fulan arguidu simu $17,680.08. Estadu liuhusi MNEK halo transferénsia durante fulan-neen nian, tinan ida transferénsia akontese dala-rua.

Embaixada Jenebra eziste konta bankária rua, konta ida ho kurs dolar Amerikanu (US$), enkuantu konta seluk ho kurs Suisa nian (Franc Swiss/CHF) maka uza Visa Card no Visa Card refere arguidu maka uza hodi halo levantamentu ba nesesidade embaixada nian.

Inisiu 2019, MNEK liuhusi diresaun finansa prosede transferénsia ho montante $145.000.00 ba konta embaixada Jenebra nian ho númeru 02790029823860A ho kategoria bens no servisu, kapitál menór transfere ho montante $11.000,00.

Saldo inisiál ba fulan-Janeiru 2019 ho montante $151,096.23, nune’e totál transferensia+saldo inisiál iha konta embaixada Jenebra nian ho totál $307,069.23. Konforme relatóriu ezekusaun orsamentu ba tinan fiskál 2019 ho totál $170,719.58, restu iha saldo $136,376.65, maibé realidade hela de’it $83,187.57, restu ho montante $53,189.08 arguidu uza ba interese pesoál.

Tuir mai inisiu 2020, efetua transferénsia ho montante $59,311.53 ba konta embaixada Jenebra ho númeru 02790029823860A ba kategoria bens servisu, nune’e montante transferénsia+saldo residuál ba tinan-2019 ho totál $5.142, 046.31.

Bazea ba relatóriu ezekusaun tinan fiskál 2020 ho totál $178, 432.12, nune’e orsamentu ne’ebé arguidu utiliza ba privadu iha tinan-2019 ho valór $53, 189.08+transferénsia tinan-2020 ho valór $142,734,78 hamutuk ho totál $196,135.40.

Husi totál ne’e, ezekusaun ba tinan-2020 ho valór $178,432.12 по kas iha saldo $17,728.58, maibé realidade hela de’it $25.30.

Iha tinan 2021, embaixada Jenebra hetan transferénsia asan ho valór $178,000.00 ne’ebé fahe ba item tolu maka bens servisu ho montante $103,000,00, rendimentu no propriedade ho montante $20,000,00 no kapitál menór ho valór $55,000,00.

Tuir relatóriu ezekusaun ba tinan fiskál 2021 ho montante $118,466.54, nune’e osan ne’ebé arguidu uza ba privadu $17,728.58+transferensia $178,000.00 totál $.195.728.58, ezekusaun $118,466.54 menus ba $5.77,262.04.

Relasiona ho levantamentu sira efetuadu hósi arguidu uza ba privadu iha períodu 2019-2021, aleinde arguidu rasik restitui montante balu, parte MNEK mos diretamente koa arguidu nia subsidiu ba vida hodi rekopera totál ba prejuízu ne’ebé Estadu sofre.

Arguidu restitui ona ba Estadu nu’udar sirkunstánsia ba atensaun estraordinária tuir termu iha artigu 56 n 1 ho 2 al. c) kódigu penál. Arguidu atua ho grave violasaun ba dever, tanba nia funsaun hanesan regula iha artigu sira 40 n. 2 als. a), 41 n. 1 als. c), e), f), h), i), (), k), n), p), r) i u), ho 42, als a), b), d), f), n), i o), hosi estatutu Funsaun Públiku, aprovadu ho lei n. 8/2004, loron-16, fulan-Juñu, ho nia redasaun foun ba lei n. 05/2009, loron-15, fulan-Jullu.

Audiénsia julgamentu ne’e prezide husi juis koletivu, Ivan Patrocino Suritai, Zulmira Auxiladora no Argentinho Nunes, Ministériu Públiku reprezenta husi Prokuradór, João Marques no arguidu hetan assisténsia husi Defensór Públiku, José Guterres.

Notísia relevante: Tribunál absolve arguidu ADJ husi krime administrasaun danoza no pekulatu uzu

Jornalista       : Natalino Costa

Editora           : Rita Almeida

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!