DILI, 02 Setembru 2025 (TATOLI)—Ministériu Saúde hamutuk ho Programa Aihan Mundial (WFP) no parseiru dezenvolvimentu ho liña ministeriál sira, hala’o konsultasaun nasionál durante loron rua hodi hametin inkluzaun sosiál no nutrisaun iha Timor-Leste ba períodu 2026 to’o 2030.
Diretora Nasionál no Reprezentante Programa Aihan Mundial (WFP), Jacqueline De Groot, hateten projetu ne’ebé finansia husi Uniaun Europeia ne’e sei hametin inkluzaun sosiál no nutrisaun iha Timor-Leste.
Projetu ne’e reprezenta marku signifikativu ida iha sira-nia esforsu koletivu atu hametin servisu esensiál sira no promove dezenvolvimentu inkluzivu no sustentável.
“Enkontru inisiál konjunta ba projetu ne’ebé finansia husi Uniaun Europeia, hametin Inkluzaun Sosiál no Nutrisaun iha Timor-Leste hodi integra nutrisaun, saúde, edukasaun, bee-moos no saneamentu no protesaun sosiál. Ami la’ós de’it fornese apoiu krítiku maibé mós ajuda harii sistema sira-ne’ebé reziliente, ekuitativu, no propriedade lokál,” Jacqueline De Groot ihateten liuhusi nia diskursu iha City8, Manleuana, ohin.
WFP no Governu Timor-Leste nia kolaborasaun fó onra ba sira-nia parseiru Uniaun Europeia, ne’ebé fó hela apoiu finanseiru hodi hala’o projetu ne’e.
“Lideransa husi ministériu sira no autoridade munisípiu sira mak fundamentál ba susesu husi inisiativa ida-ne’e. Sira-nia hanoin, esperiénsia, no kompromisu metin ba sustentabilidade garante katak intervensaun sira la’ós de’it téknikamente di’ak maibé mós relevante lokál no responde ba nesesidade sira husi sira-ne’ebé ami serve,” nia hateten
Nia dehan, enkontru ohin nian la’ós de’it enkontru formál maibé ida-ne’e mak espasu ida ba diálogu, koordenasaun no ko-kriasaun.
Projetu ne’e nia objetivu sira inklui klarifika papél no responsabilidade sira, dezenvolve planu serbisu hamutuk no estabelese mekanizmu sira atu orienta kolaborasaun.
Iha fatin hanesan, Vise Ministru ba Operasaun Ospitál, Flávio Brandão, hateten durante konsultasaun ne’e parseiru dezenvolvimentu sira fahe koñesementu no rekomendasaun sira kona-ba aproximasaun investimentu ne’ebé relevante hodi garante katak programa no projetu sira iha futuru bele iha impaktu ne’ebé signifikativu ba komunidade.
“Atividade sira-ne’e nia objetivu mak atu asegura programa ne’e la’ós de’it tékniku, maibé tenke reflete benefísiu loloos ba komunidade. Tanba ne’e, ita hotu presiza sidadaun sira-nia envolvimentu direta liuliu joven timoroan sira iha implementasaun programa sira iha baze,” nia hateten.
Planu dezenvolvimentu estratéjiku ida aborda setór ida-idak no programa sira iha ligasaun direta ba objetivu nasionál sira, tanba dezenvolvimentu la depende de’it ba Orsamentu Estadu nian maibé mós ba kontribuisaun parseiru internasionál sira-nian.
Objetivu prinsipál mak atu utiliza rekursu sira-ne’e ho efetivu no estratéjiku hodi lori mudansa sustentável ba Timor-Leste.
Governu nia prioridade atuál mak haree ba seguransa aihan, mánutrisaun no inkluzaun sosiál. Área ida-ne’e krusiál tanba iha vizaun ida katak iha tinan haat oin mai, populasaun sei haree progresu loloos no mudansa pozitivu sira iha sira-nia moris loroloron.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Cancio Ximenes





