iklan

EKONOMIA

Governu husu CCI-TL forma vizaun ida ho Governu dezenvolve ekonómia interna

Governu husu CCI-TL forma vizaun ida ho Governu dezenvolve ekonómia interna

Prezidente CCI-TL, Jorge Serrano, entrega dokumentu kompaña sira ne'ebé hala'o atividade iha kontrusaun sivíl ba Ministru Obra Públiku (MOP), Samuel Marçal, iha salaun MOP Kaikoli Dili, tersa (09/09). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 09 Setembru 2025 (TATOLI)—Ministru Obra Públika (MOP), Samuel Marçal, husu CCI-TL forma vizaun ida ho Governu hodi lori dezenvolvimentu ekonomia interna nasaun nian ba oin no kria empregu ba timoroan sira.

“Hanesan timoroan, ita-nia preokupasaun, Governu nia preokupasaun signifika ita hotu-hotu ninia preokupasaun ida de’it, nune’e oinsá mak Governu no setór peivadu tau hanoin ho misaun hamutuk hodi lori dezenvolvimentu nasaun ba oin, inklui kria mós empregu ba joven sira,” Ministru Samuel hateten ba jornalista sira iha edifisiu MOP, Kaikoli, tersa ne’e.

Nia dehan, Governu rona setór privadu hotu nia reokupasaun no saida mak Governu bele ajuda no saida mak setór privadu sira bele halo.

Ministru Obra Públiku (MOP), Samuel Marçal. Imajen Tatoli/Francisco Sony

“Governu rona mós setór privadu sira-nia preokupasaun, saida mak Governu bele ajuda no saida mak setór privadu bele halo, nune’e ita bele ajuda malu. Ita labele hanoin katak Governu mesak, maibé Governu iha nia planu no programa, enkuantu ida sai implementadór ne’e mak setór peivadu sira,” Ministru Samuel dehan.

Nia hatutan, planu Governu nian liuhusi Primeiru-Ministru nia intensaun oinsá mak bele reforsa no kapasita setór privadu sira ho hanoin ida atu hametin ekonómia rai-laran tanba setór privadu mak baze ida atu hamoris ekonomia ida buras iha rai-laran.

“Bainhira ekonomia husi setór privadu sira fraku, entaun bele implika ita-nia ekonómia ladun di’ak. Ita mós labele dependénsia de’it ba fundu petrolífera,” Ministru ne’e tenik.

Iha fatin hanesan, Prezidente CCI-TL, Jorge Manuel de Araújo Serrano, hateten hasoru-malu ho MOP atu formaliza pedidu balun ne’ebé submete ona ba Ministériu referidu atu tau iha konsiderasaun hodi kontrola mós empreza hirak ne’ebé gosta faan projetu ba-malu.

“Tempu badak, ita sei konsentra buat balun nune’e bele kontrola malu liuhusi akompañia empreza sira no haree sira-nia ezekusaun servisu hodi identifika mós empreza hirak ne’ebé gosta faan tutan projetu ba malu,” Jorge dehan.

Tuir dadus ne’ebé iha, daudaun ne’e CCI-TL rezista empreza lokál hamutuk 300 mak hala’o hela atividade iha treritoriu nasionál liuliu iha área konstrusaun sivíl.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!