BOBONARU, 13 Outubru 2025 (TATOLI) – Governu liuhusi Ministru Planeamentu Imvestimentu Integradu, Gastão Fransisco de Sousa, hamutuk ho Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál, Mateus Tallo no Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaru, Paulo Moniz Maia, segunda ne’e halo lansamentu ba projetu elaborasaun Planu Uso de Solo Urbano (PUSO, Sigla Portugés) Maliana vila, ne’ebé implementa husi Konsultan Wishwakarman join Venture ho PT Amythas. Unip Lda husi Indonézia.
Iha Intervensaun Ministro, Gastão Fransisco de Sousa, hateten lansamentu ne’e nu’udar previlejiu bo’ot ida ba Bobonaru,tanba Munisípiu dahuluk ne’ebé sei elabora PUSO.
“Ita-bo’ot sira mós iha ona Planu Munisipál Ordenamentu Territóriu entaun ita kompleta tan ho Planu Uso de Solo sidade Maliana hanesan preparativu di’ak ida atu bele simu poder lokál ne’ebé ke Ministériu Administrasaun Estatál sei halo iha tinan hirak tuirmai ne’e. Ida-ne’e hanesan baze ba ita-bo’ot sira oinsaá atu dezenbolve ita-bo’ot sira-nia Munisípiu ba oin tuir Planu Dezenvolvimentu Munisipál, Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu ne’ebé tenke refleta Planu Estratejíku Dezenvolvimentu 2011-2030,” nia hateten iha intervensaun ba atividade ne’ebé realiza iha salaun Maria-Tapo, ohin.
Ministru Gastão husu ba Diresaun Jerál Ordenamentu Territóriu atu servisu hamutuk ho parte Konsultan no Gruputa Traballu Munisipál sira hodi bele inkorpora pilar importante sira tuir karakterista Munisípiu Bobonaru.
Projetu elaborasaun PUSO ne’e atu la’o ho di’ak, Ministru Gastão argumenta Prezidente Autoridade Munisipál tenke hakoak ema hotu sai ida de’it hodi lori Dezenvolvimentu ida sustentavel ba povu Maliana.
“Ha’u hatene ita background ida la hanesan, tantu husi ita-nia estudu, relijiaun, tantu apoia polítiku ba partidu ne’ebé de’it maibé atu husu de’it katak ba interrese Bobonaru nian, ita tau ita-nia interrese privadu iha kotuk. Ita hanoin oinsá bele halo buat di’ak ida ba ita-nia Munisípiu ba ita-nia povu,liu-liu ba ita oan-beioan sira ne’ebé sei mai. Se la’e aban bainrua sira sei tuur iha ne’e halo saida de’it, sidade arbiru de’it, ema halo uma, estrada konforme hakarak,” governante ne’e afirma.
Diretór Jerál Planu Ordenamentu Teritóriu MPIE, Roger Tertuliano de Fátima Bouk Belo, esplika katak PUSO ne’e hanesan dukumentu Planeamentu ida-ne’ebé mai ho instrumentu atu regula utilizasaun espasu iha área urbana ho nia tempu ne’ebé determinadu.
Planu ne’e nia objetivu atu dezenvolve ho detallu área urbana tuir modelu dezenvolvimentu teritoriál ne’ebé estabelese ona iha Planu Munisipál Ordenamentu Teritóriu.
Enkuantu objetivu prinsipál Planu Uso de Solo Maliana nian mak atu orienta kreximentu sidade ho forma ordenadu, evita konflitu intrese iha utilizasaun rai no espasu. Purezemplu, entre área indústria no área abitasaun, fasilita dezenvolvimentu ekonómiku urbanu atu fornese ekipamentu infraestrutura, espasu konstruídu no enkuadramentu jurídiku hodi kria ambiente negósiu ne’ebé favoravel ba dezenvolvimentu ekonomia.
Alende ne’e, objetivu prinsipál seluk mak prevene no reduz impaktu husi dezastre naturál katak garante uzu no okupasaun rai ne’ebé reduz efeitu rizku naturál, garante seguransa ba ema no mós sasan no proteze liután ambiente.
“Atu atinje objetivu sira ne’e, preukupasaun prinsipál husi PUSO atu define uzu ba rai hodi garante alokasaun rai apropriadu ba atividade funsaun urbanu ninia no garante utilizasaun rai ho efisiensía,” nia dehan.
Sekretariu Estadu Dezenvolvimentu Lokál, Mateus Talo, afirma katak PUSO ne’e nu’udar esforsu kolaborativu ida entre MPIE ho MAE hodi esforsu liután ema hotu nia vizaun ba dezenvolvimentu urbanu ida-ne’ebé responsavel transparante no partisipativu.
Biban ne’e lori Ministru Administrasaun Estatál nia naran, Sekretraiu Estadu Mateus Tallo, orienta Prezidente Autoridade Munisipál ho nia estrutura, Autoridade Postu Administrativu, líder komunitária, sosiedade sívil no seluktan ne’ebé envolve iha Grupu Traballu Munisipál atu fó susesu ba elaborasaun planu referidu.
“Ha’u fiar ita hotu konsiente katak susesu husi inisiativa ne’e sei lahetan bainhira parte ka autór importante sira iha munisípiu tuur nonok de’it no labele servisu hamutuk. Ita hotu hein katak Planu Programa Utilizasaun rai Urbanu sei loke dalan ba futuru ida-ne’ebé di’ak liu no sustentavel ba ita hotu liu-liu ba ita-nia povu doben Timor-leste,” nia konklui.
Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaru, Paulo Moniz Maia, konsidera planu ne’e sei sai importante ba munisípiu Bobonaru atu tulun governu sentrál no autoridade munisipál Bobonaru hodi halo investimentu ne’ebé korresponde ba kondisaun rai, klima, topografia no aspetu sosío-kultura inklui ambientál atu garantia iha sustentablidade ba investimentu ne’ebé sei halo no kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia ida-ne’ebé bele fornese kampu serbisu barak ba komunidade tomak.
“Nu’udar Autoridade Bobonaru, ha’u komprometidu katak hamutuk ho servisu munisipál sira ho autoridade lokál sira sei prontu nafatin hodi kolabora ba prosesu tomak liga ho estudu, analiza hodi levanta dadus rai no halo planu oinsá atu ordena sidade Munisípiu Bobonaru bele sai furak liután no bele atrai investimentu atu kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia ida sustentavel,” autoridade munisipál ne’e otimista.
Team Leader PT Wishwakarman joint Venture with PT Amythas. Unip Lda, Gunawan Wibisana, komprometidu atu servisu maka’as atu no prontu simu ideia husi parte hotu ne’ebé koñese di’ak sidade Maliana.
“Ita hotu nia objetivu mak sidade Maliana ba futuru atu sai oinsá, ami esforsu atu hatudu sidade ida-ne’ebé matenek, ordenadu, sustentavel, fó atensaun ba rikusoin, sustentabilidade ambientál no importante liu, komunidade sei sai prósperu liután no Estadu Timor-Leste sei sai susesu liután. Ne’e mak ita-nia esperansa nu’udar konsultór” nia garante.
Enkuantu Bazeia ba ToR periodu elaborasaun PUSO ho durasaun fulan ualu, hafoin ne’e mak sei bele determina programa ne’ebé atu implementa iha tempu kurtu, médiu no longu prazu.
Jornalista:Sergio da Cruz
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo





