Feto nia envolvimentu iha forsa armada atinje ona 14%

DILI, 14 Novembru 2025 (TATOLI)–Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (XEMGFA), Tenente Jenerál Domingos Raul ‘Falur Rate Laek’ informa, feto nia envolvimentu iha instituisaun FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) atinje ona 14%.
“Ha’u la hatene nia númeru hira mas feto ne’ebé envolve-an iha instituisaun militár ne’e iha pursentu 14 no barak mak okupa mós kargu sira,” Jenerál Falur hateten durante abertura ba serimónia Palestra Seksaun Jéneru ba Kursu Formasaun Kapitaun, ne’ebé hala’o iha Kuartél Jerál F-FDTL, Sesta ne’e.
Nia komprometidu katak sei kontinua fó oportunidade ba feto ne’ebé halo karreira iha institusaun F-FDTL. Tanba instituisaun ne’e moris husi luta FALINTIL nian, neʼebé mane no feto luta hamutuk ba ukun rasik-an. Nune’e ohin, hasoru dezafiu foun ida atu transforma legadu ne’e ba Forsa Armada ne’ebé profisionalizadu no modernizadu.
XEMGFA dehan, profisionalizasaun militár la’ós de’it kona-ba ekipamentu no teknolojia maibé mós kona-ba harii instituisaun ne’ebé reflete valór demokrátiku sira no utiliza talentu nasionál hotu ne’ebé disponível.
“Ita presiza klaru, instituisaun militár profisionál ida labele esklui talentu umanu. Eskluzaun sistemátiku ba feto la’ós de’it injustu, ida-ne’e hanesan fallansu estratéjiku,” nia akresenta.
Notísia relevante : Jenerál Falur destaka pontu lima hodi profisionaliza F-FDTL
Falur subliña, feto nia integrasaun iha F- FDTL esensiál tanba razaun haat mak hanesan ida efikásia operasionál: ekipa oioin foti desizaun ne’ebé efisiente iha situasaun kompleksu sira, rekrutamentu ba grupu talentu ne’ebé garante kualidade superiór.
Tolu lejitimidade demokrátika, forsa armada ne’ebé reprezenta populasaun tomak iha lejitimidade boot no haat padraun internasionál profisionál ba militár modernu presiza integrasaun jéneru.
Governu iha Janeiru 2024 aprova ona Planu Asaun Nasionál daruak kona-ba Feto, Pás no Seguransa (NAP 1325) ba tinan 2024-2028 hodi kumpre rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nian 1325.
Rezolusaun ida-ne’e, adota iha tinan 2000, estabelese katak pás no seguransa sustentável imposível bainhira feto sira esklui husi desizaun seguransa. Rezolusaun 1325 bazeia ba pilár haat ne’ebé sei orienta F-FDTL.
Jenerál Falur hatutan, pilár ida mak partisipasaun asesu tomak ba feto iha karreira militár hotu-hotu, inklui kombate no komandu, pilár rua prevensaun inkluzaun feto iha estrutura foti desizaun nian kontribui ba prevensaun konflitu, pilár tolu mak protesaun mekanizmu sira hasoru asédiu, diskriminasaun, no violénsia bazeia ba jéneru inklui pilár ida ikus mak perspetiva Jéneru análize ba polítika hotu-hotu liuhusi lente jéneru.
“Ba pesoál militár mane sira: profisionalizasaun la ameasa ita-boot sira-nia karreira-ida-ne’e, permite atu serbisu ne’ebé di’ak liu ho sira, la haree ba jéneru. Diskriminasaun bazeia ba jéneru la konsistente ho valór militár sira. Hotu-hotu tenke sai pioneiru ba transformasaun ida- ne’e,” nia katak.
Falur mós husu ba pesoál militár feto sira mak erdeiru ba inan-feton sira ne’ebé luta ba ukun rasik-an F-FDTL modernu, ne’ebé oferese espasu atu serbí no ezije husi profisionalizmu no aten-barani hanesan ezije ba ema hotu. Instituisaun la buka símbolu buka líder sira ne’ebé eselente.
“Ha’u hakarak subliña mós ba militár ‘feto sira atu halo ekilíbriu ba vida profisionál no vida privada. Hau akompanha katak feto militár sofre violénsia doméstika no presaun psikolójika barak, ne’e duni apela atu mantein papél nu’udar edukadora iha família, ba laen no oan sira, nune’e mós iha korajen atu luta hasoru dignidade feto nian,” nia fó-hanoin.
Aleinde ne’e, moris iha sosiedade ne’eb’e ho sistema patriarkál, maibé ne’e la sai barreira atu transforma mentalidade mane.
“Iha ita-nia istória resente luta ba libertasaun nasionál, feto sempre halo papél ida krusiál ho sofrimentu fíziku, barak hetan violasaun sesuál, maibé ne’e mak konsekuénsia husi ita-nia luta ba dignidade to’o libertasaun nasionál,” nia afirma.
Falur louva partisipasaun feto iha instituisaun F-FDTL komesa hatudu mudansa signifikante.
“Ohin loron, bainhira ha’u haree feto ofisiais, ha’u haree futuru F-FDTL nian-instituisaun ida ne’ebé fiar-an, iha kbiit ne’ebé merese povu. Timor tomak nia konfiansa. Igualdade jéneru la hamenus profisionalizmu militárida-ne’e maka imperativu ida husi profisionalizmu militár modernu,” Jenerál Falur tenik.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina

