Top

ONU avalia asaun militár Estadu Unidu iha Venezuela ameasa séria ba direitu internasionál

Sekretáriu-Jerál ONU, António Guterres. Imajen Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 05 Janeiru 2026 (TATOLI) – Sekretáriu-Jerál Nasaun Unida (ONU), António Guterres, hatudu nia preokupasaun maka’as kona-ba eskalasaun tensaun entre Estadu Unidu (EUA) no Venezuela, ne’ebé kulmina ho kapturasaun Prezidente Venezuela, Nicolás Maduro, husi forsa espesiál norte-amerikanu iha sábadu dadeer, loron 03 Janeiru.

Tuir komunikadu ne’ebé Tatoli asesu iha pájina ofisiál ONU nian, deklarasaun ne’ebé hato’o husi portavós ONU nian, Stéphane Dujarric, hateten Sekretáriu-Jerál konsidera asaun militár norte-amerikanu nian iha Venezuela, iha potensiá hamosu implikasaun séria no preokupante ba rejiaun no hamosu presedente perigozu ida ba orden internasionál.

Tuir deklarasaun, kapturasaun Prezidente Maduro nian ne’ebé fó sai diretamente husi Prezidente Estadu Unidu, Donald Trump, liuhusi mídia sosiál, Prokuradór-Jerál Estadu Unidu nian afirma katak Maduro ho nia feen, Cilia Flores, sei hasoru prosesu legál iha Nova Iorke bazeia ba akuzasaun narkoterrorizmu ne’ebé fó sai iha tinan 2020, durante mandatu dahuluk Prezidente Trump nian.

Operasaun militár norte-amerikanu nian hahú ho asaltu kalan nian no hale’u kapitál, Karakas. Tuirmai Governu Venezuela deklara emerjénsia nasionál, maski númeru husi vítima sira no estensaun hosi estragu sira seidauk iha serteza.

Governu Venezuela kondena maka’as asaun ne’e, hodi konsidera hanesan “agresaun militár ida ne’ebé grave tebes”. Tensaun sira entre nasaun rua ne’e aumenta iha fulan hirak ikus ne’e, marka husi destakamentu militár norte-amerikanu nian iha kosta Venezuela nian no husi atake oioin hasoru ró sira ne’ebé deskonfia halo tráfiku droga nian.

Iha semana hirak ikus ne’e, EUA mós haruka apreende ró petrolíferu ida ne’ebé hetan sansaun no ameasa atu lansa operasaun terrestre ida hodi obriga Prezidente Maduro sai husi kargu.

Sekretáriu-Jerál ONU repete importánsia atu respeita tomak direitu internasionál husi parte hothotu, inklui karta ONU nian. Nia preokupa maka’as tanba la hetan respeitu ba regra sira direitu internasionál nian.

Sekretáriu-Jerál ONU mós husu ba parte hotu ne’ebé envolve atu fó prioridade ba diálogu inkluzivu tuir prinsípiu direitu umanu no lei internasionál.

Komisáriu Altu ONU nian ba Direitu Umanu, Volker Türk, husu atu iha restrisaun no respeitu tomak ba lei internasionál, hodi subliña protesaun ba povu venezuelanu tenke sai hanesan prioridade ida. “Protesaun ba povu venezuelanu maka importante liu no tenke orienta asaun hothotu ne’ebé mai”, Türk hateten.

Venezuela husu formalmente sesaun emerjénsia ida husi Konsellu Seguransa ONU nian iha Nova Iorke, ne’ebé marka ona ba loron segunda iha tuku 10h00 oras lokál.

Iha konferénsia imprensa ida iha resort Mar-a-Lago iha Florida, Prezidente Trump hateten EUA iha intensaun atu “jere Venezuela” to’o “tranzisaun podér ida ne’ebé seguru, apropriadu no matenek”.

Nia mós mensiona katak kompañia petrolífera sira Estadu Unidu nian sei moderniza infraestrutura petrolífera Venezuela nian hodi hamosu reseita ba nasaun ne’e.

Prezidente Asembleia Jerál ONU nian, Annalena Baerbock, hatán ba krize ne’e hodi subliña katak Karta ONU nian tenke sai hanesan kuadru orientadór prinsipál no la’ós de’it dokumentu opsionál ida.

Nia fó hanoin katak artigu 2 hosi Karta ONU nian obriga klaru Estadu-membru hothotu atu hadook-an hosi ameasa ka uzu forsa hasoru integridade teritoriál ka independénsia polítika husi Estadu sira seluk.

“Mundu ida ho dame, seguransa no justisa maka posivel de’it bainhira Estadu direitu maka mantein, la’ós forsa maka determina lia-loos”, Baerbock afirma.

Nune’e, Misaun Investigasaun Faktu Internasionál Independente ONU nian kona-ba Venezuela mós hatudu preokupasaun séria kona-ba impaktu husi krize ne’e ba situasaun direitu umanu iha nasaun ne’e.

Prezidente Misaun Investigasaun Internasionál Independente kona-ba Venezuela, Marta Valiñas, destaka katak labele haluha violasaun direitu umanu no krime kontra umanidade ne’ebé grave durante tempu naruk.

Misaun ONU nian antes ne’e dokumenta ona violasaun barak, inklui omisídiu estrajudisiál, detensaun arbitrária, dezaparesimentu forsadu, tortura, no violénsia seksuál no bazeia ba jéneru.

Membru Misaun, Alex Neve, afirma katak alegasaun violasaun sira labele justifika intervensaun militár ne’ebé viola lei internasionál.

Entretantu, investigadór seluk, Maria Eloisa Quintero, alerta kona-ba risku ne’ebé aumenta ba violasaun sira seluk iha tempu estadu emerjénsia nian no intensaun ne’ebé deklara husi EUA hodi “kontein” Venezuela.

Investigadór sira ne’e hatete katak sira sei kontinua akompaña situasaun no husu ba Venezuela, Estadu Unidu, no komunidade internasionál atu kaer metin lei internasionál no fó prioridade ba protesaun ba direitu umanu sira.

Notísia relevante: Papa Leão XIV husu hakotu violénsia no defende Estadu direitu iha Venezuela

Fonte: ONU

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!