Xanana kompromete harii monumentu ba eroína Maria Tapó

BOBONARU, 12 Marsu 2026 (TATOL) – Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, iha enkontru ba avaliasaun kondisaun mínima ba implementasaun poder lokál iha munisípiu Bobonaru, kompromete katak sei harii monumentu ida espesiál ba eroína Maria Tapó hodi valoriza nia dedikasaun ba luta libertasaun nasionál.
“Ita sei harii monumentu ida dedika ba Maria Tapó hodi fó lembra ba ita hotu. Ita hetan ukun-an ne’e tanba sira. Katuas-ferik sira ohin mama-malus de’it, sira-nia terus, mate, nafatin ba oin ho esperansa katak ita hetan ukun-an. Bobonaru-oan barak, sira-nia mehi mak ne’e, ita ne’ebé moris halo buat ruma”, Xanana hateten iha Zinájiu Maliana, ohin.
Maria Tapó, eroína ida ne’ebé husi Organizasaun Populár Feto Timorense (OPMT, sigla portugués) ne’ebé absorve polítika OPMT hodi luta ba dignidade feto no hasoru invazór militár indonéziu.
Notísia relevante: Ministru Justisa konsidera eroína Maria Tapó nia luta indispensavel
Maria Tapó moris iha Tapó, unisípiu Bobonaro, fueto iliterada no ema simples ida-ne’ebé sai hanesan figura ezemplár ida ba feto maluk sira no Primeira Eroína ba Luta ba Libertasaun Nasionál. Molok Indonézia invade ofisialmente iha loron 7 fulan-Dezembru tinan 1975, iha tiha ona infiltrasaun inimigu iha área fronteira. Iha tempu ne’ebá Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) halo kedas rezisténsia. Maria Tapó hanesan feto ida barani no feen ida ezemplár fó apoiu maka’as tebes ba nia kaben iha liña de fogo.
Iha loron 3 fula- Novembru tinan 1975, bainhira nia kaben han hela, nia maka troka nia kaben hodi halo vijilánsia ho kilat iha liman, de repente inimigu halo asaltu, haree ba situasaun hanesan ne’e saudoza ho aten-barani foti asaun reziste hasoru inimigu, hafoin inimigu tiru maka’as tebetebes hodi kona nia ne’e no nia mate kedas iha liña de fogo.
Hafoin nia mate, tuir sasin na’in-tolu hanesan Paulino Viegas Tilman, Domingos Mau no Santina Fernandes hato’o katak Maria Tapó nia feto maluk sira seluk ne’ebé sira la’o hamutuk haruka kedas karta ba Komité Sentrál FRETILIN ho lia-portugés deklara nune’e: “Nos as Mulheres de Tapó não rendemos, nem renderemos, lutaremos até a nossa última gota de sangue.” katak: “Ami feto Tapó sei la rende, ami sei la rende nafatin, ami sei funu nafatin, ami sei funu to’o ami-nia raan turuk ikus liu nian.”
Loron Nasionál Feto
Tinan-tinan, iha loron 3 fulan-Novembru selebra Loron Nasionál Feto. Loron ne’e nu’udar rekoñesimentu ba luta feto Timor-Leste sira iha rezisténsia nia laran, liuliu ba saudoza Maria Tapó.
Hafoin simu tiha karta ne’e, Primeiru-Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha tempu ne’ebá, saudozo Nicolau Lobato halo inisiativa iha ai-laran iha tinan 1976 hodi deside loron 3 fulan-Novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba Feto. Ho nune’e, iha tinan 1977 husi orumutu Komité Sentrál FRETILIN dekreta rezolusaun ida ba loron 3 Novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba Feto Timor-Leste. Hahú husi ne’ebá iha ai-laran, tinan-tinan komemora loron ne’e.
Liu tiha Restaurasaun Independénsia iha tinan 2002, iha Kongresu Nasionál Feto Daruak, iha tinan 2004, ne’ebé hetan partisipasaun husi organizasaun feto hotu-hotu iha Timor-Leste tomak, maluk feto sira ezije katak Timor-Leste tenke iha loron nasionál ba feto, atu fó valór no rekoñesimentu ba feto sira tanba sira mós fó kontribuisaun maka’as ba Luta ba Libertasaun Nasionál husi tinan 1975 to’o tinan 1999.
Ezijénsia ne’e sai hanesan plataforma husi Kongresu Nasionál Feto Daruak no hato’o ba Parlamentu Nasionál hodi foti desizaun. Ikusmai Parlamentu Nasionál aseita no estabelese Lei Númeru 17/1/3/2005, ne’ebé deside loron 3 fulan-Novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba Feto Timor-Leste.
Notisía relevante: Governu inaugura Salaun Maria-Tapo no Jardín Autoridade Bobonaro
Jornalista: Sergio da Cruz
Editora: Maria Auxiliadora

