VIKEKE, 30 Marsu 2026 (TATOLI)—Autoridade Postu Administrativu Uatulari, veteranu no família mártir sira, Segunda ne’e, selebra Masakere Uatulari Antiga ne’ebé akontese iha loron 30 Marsu 1979 hodi rezulta Uatulari-oan mate barak.
Iha selebrasaun masakre ba da-47 ne’e ho misa ba eroi sira, kari ai-funan no sunu lilin iha krús-boot uma-mahon Postu Administrativu Uatulari, Munisípiu Vikeke.
Iha selebrasaun ne’e, liuhusi omília, Pároku Parókia Uatulari, Pe. Heriberto Soares Pinto, SDV, hateten, loron 30 Marsu tinan 1979 sai espesiál ba povu Uatulari ne’ebé marka istória diferente. Ho diferensa sai úniku tanba moris husi istória no istória mak mestri ba moris.
Padre dehan ko’alia kona-ba istória signifika aprende istória tanba buat hotu-hotu ne’ebé akontese iha pasadu, maski ki’ik, maibé sai nu’udár mestre ida ba moris.
Nia hanoin fali Saudozu Borja da Costa nia filozofia katak “Iha rai nian leten ema ida mak sei liberta rai ne’e, mak eroi”, entaun ida-ne’e signifika inklui mós veteranu sira-ne’ebé oras ne’e sei moris no kontinua luta ba dezenvolvimentu nasaun Timor-Leste.
Tan ne’e, Padre tenik, misa ida-ne’e konvida sarani sira atu banati tuir eroi sira-ne’ebé ho prinsípiu ba luta hakuak metin espíritu nasionalizmu no patriotizmu mak forti ba rai ida-ne’e no hadomi malu nu’udár timoroan no Maromak-oan.
Iha fatin haneasn, Administradór Postu Uatulari, Jorge Ribeiro, haktuir selebrasaun loron 30 Marsu sai importante ba povu Uatulari tanba iha momentu ne’ebá akontese iha Uatulari Antigu militár Inodnézia oho timoroan sira.
“Saudozu sira defende rai ida-ne’e no povu ida-ne’e hakarak moris di’ak. Tan ne’e mak sira oferese sira-nia vida tomak ba rai ida-ne’e. Nune’e, ita família sira tenke hato’o agradese ba saudozu sira-nia luta ba ukun rasik-an,” nia subliña.
Iha biban ne’e, Reprezentante Veteranu Uatulari, Tomás Soares da Silva haktuir, saudozu sira-ne’e mesak líder FRETILIN de’it, entaun militár sira kastigu saudozu sira iha Uatulari Antiga, balun kastigu aprezenta periodikamente.
“Depoiz akontesimentu ida iha área Dirilari, Suku Matahoi, iha-ne’ebé FALINTIL asaltu ne’ebá oho inimgu na’in-rua, entaun ema hanoin labele ona. Ho akontesementu ne’e, ema bolu saudozu sira ba forma iha Postu Uatulari Antiga ne’ebá, hafoin ne’e militár Indonézia sira lori sai saudozu sira ba fatin sira hanesan Ulunsu, Uatuila, Bantada no área Nunumalu mak oho ita-nia saudozu sira purvolta na’in-50-resin,” nia hato’o.
Nune’e, nia husu Governu atu rekoñese família sira husi saudozu sira-ne’ebé ema oho iha loron 30 Marsu 1979 no tau sinál ruma ba fatin sira-ne’ebé ema oho saudozu sira, atu jerasaun foun sira bele hatene.
Entretantu, serimónia ne’e realiza maihusi insiativa autoridade lokál, veteranu no família mártir sira ne’ebé fó kontribuisaun osan hamutuk $461-resin ba realizasaun ne’e.
Hafoin misa ramata, autoridade, veteranu, família mártir, populasaun no funsionáriu sira kontinua ba kari ai-funan no sunu lilin iha krús-boot uma-mahon Uatulari.
Partisipa iha selebrasaun ne’e kompostu husi xefe suku, veteranu, Polísia Eskuadra Uatulari, família mártir, populasaun no funsionáriu sira.
Jornalista: Vitorino Lopes da Costa
Editór: Xisto Freitas da Piedade




