OEKUSI, 15 Jullu 2026 (TATOLI) – Diresaun Rejionál Serbisu Edukasaun Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA), kuarta ne’e, fó sai sirkulár ofisiál ida ho númeru referénsia 137/ME-MG EPEBR/VI/2026, ho pedidu atu estabelese kuadru aviza hodi informa ‘Labele Fuma’ iha arredór estabelesimentu ensinu sira.
Desizaun ne’e bazeia mós ba baze legál ne’ebé vijente iha Timor-Leste, liliu Artigu 57.o husi Konstituisaun RDTL ne’ebé garante direitu ba saúde públika, no Dekretu-Lei Kontrolu Tabaku (Dekretu-Lei No. 14/2016).
Sirkulár ofisiál ne’ebé Ajénsia TATOLI,I.P asesu iha kuarta ne’e, informa katak, hanesan formasaun karaterístika vida saudavél estudante no mestre sira inklui vizitante iha eskola.
“Diresaun Nasionál Edukasaun Inkluziva no Asaun Eskolár (DNEIASE), hetan apoiu husi Organizasaun Mundiál Saúde hanesan kontinuasaun programa saúde eskolár fornese 500 kuadru avizu fatin bandu ka livre husi uza tabaku ne’ebé sei instala iha eskola Ensinu Báziku Sentrál ho filiál sira-ne’ebé númeru estudante munisípiu hotu. Eskola hamutuk 500, kuadru referida sei instala husi kompañia ho naran Peso, ne’ebé indika husi Organizasaun Saúde Mundiál,” refere iha sirkulár ne’ebé Ajénsia TATOLI,I.P asesu iha Oekusi, kuarta ne’e.
Evidénsia klínika: Impaktu tabaku ba saúde públika
Bazeia ba relatóriu tékniku no epidemiolójiku husi WHO Tobacco Free Initiative (TFI), Global Youth Tobacco Survey (GYTS) Timor-Leste, no dadus husi Ministériu Saúde, konsumu tabaku no espozisaun ba su’ar sigaru nian fó impaktu boot ba kualidade moris liliu ba labarik sira:
- Prevalénsia uza tabaku: Timor-Leste konsidera nu’udar nasaun ida-ne’ebé iha taxa konsumu tabaku aas tebes iha rejiaun Sudeste Asiátiku (SEARO), liuliu ba foin-sa’e no adultu sira, buat ne’ebé lori karga moras boot ba Estadu.
- Mekazizmu moras respiratória: Substánsia kímika tósiku hamutuk rihun ba rihun iha sigaru laran (hanesan alcatrão, nicotina no monóxido de carbono) estraga direta cílios (fuuk lotuk mikroskópiku iha respiratory tract) ne’ebé proteje pulmaun, hodi kria kondisaun ba moras króniku.
- Vítima fuma pásivu (Second-hand smoke): Dadus klíniku husi OMS konfirma katak labarik no estudante sira ne’ebé sai vítima ba fuma pásivu (su’ar husi ema seluk nian) iha tendénsia no risku boot liu 50% hodi hetan moras respiratória komplikadu (hanesan asma krónika, bronquite, no pneumonia) kompara ho sira ne’ebé moris iha ambientu livre tabaku, no hamenus dezenvolvimentu pulmaun nian kuandu sira boot daudaun.
- Moras la hada’et (DNTs): Iha tempu-naruk, uza tabaku mak sai baze prinsipál ba moras kankru (liliu kankru pulmaun), moras fuan (isquemia), no Acidente Vascular Cerebral (AVC).
Objetivu no kooperasaun komunitária
Iha sirkulár ne’e mós, esplika kona-ba objetivu husi instalasaun kuadru avizu, atu bandu estudante, manorin no vizitante atu labele fuma, no fa’an kualker tabaku hanesan sigaru, no bua-malus iha arredór.
“Atu fasilita servidór husi kompañia Peso hodi halo serbisu instalasaun kuadru avizu sira, ho sirkulár ida ne’e husu diretór no inspetór sira nia lideransa atu fasilita, koopera no kolabora iha prosesu instalasaun kuadru sira iha eskola,” nia hateten.
Tanba ne’e, Diretór Rejionál Serbisu Edukasaun Oekusi, informa, sirkulár ne’e mai husi Ministériu Saúde serbisu hamutuk ho Ministériu Edukasaun tanba iha iha asuntu rua, hanesan fuma pásiva no fuma ativa.
“Fuma pásiva hada’et ba nia entaun bele provoka moras sira hanesan bronkitis no moras pulmaun, nune’e bele afeta ba estudante sira, molok sirkulár ne’e fó-sai, antes ne’e parte relevante hala’o ona sosializasaun ba eskola sira iha 2025, eskola sira tenke livre duni tabaku no bandu totál no iha sasaun sira balun no sei enkamiña sirkulár ne’e ba eskola sira hotu hodi kumpre,” nia hateten.
Notísia relevante:OMS kompromete estende servisu hapara fuma iha munisípiu hotu
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




