Rede Feto kondena hahalok ne’ebé viola dignidade feto

DILI, 22 Jullu 2026 (TATOLI)-Rede Feto Timor-Leste (RFTL) kondena maka’as abuzu podér no asaun husi autoridade públika ida neʼebé uza ninia pozisaun hodi viola dignidade feto.
RFTL hato’o preokupasaun ne’e kona-ba alegasaun ne’ebé envolve Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Aileu ho inisiál JBS hasoru inan-feton ida ne’ebé foin lalais virál iha mídia sosiál.
Tuir Rede Feto, hahalok ida-ne’e reprezenta abuzu podér, esplorasaun, falta étika, imoralidade no dezrespeitu no violasaun ba direitu feto iha pozisaun neʼebé nia empeña.
“Tuir loloos nia iha papél nu’udar aman no autoridade atu fó ezemplu di’ak, fó protesaun no iha responsabilidade morál no legál atu responde no hakotu problema oioin no síkulu violénsia sira iha ninia munisípiu, maibé nia uza podér no priviléjiu neʼebé iha hodi halo esplorasaun ba ema ki’ik no kbiit-la’ek sira, liuliu feto sira ne’ebé iha situasaun vulneravel”, refere nota imprensa husi Rede Feto ne’ebé Tatoli asesu, ohin.
Rede Feto konsidera ida-ne’e la’ós de’it problema privadu, maibé afeta konfiansa públika ba instituisaun Estadu, tanba atitude ne’e la reflete Governu nia prinsípiu igualdade jéneru no polítika prevensaun asédiu seksuál.
RFTL lembra katak Governu iha ona kompromisu nasionál no internasionál atu promove ambiente serbisu ne’ebé livre husi asédiu seksuál, abuzu seksuál, diskriminasaun no forma violénsia hothotu hasoru feto.
Hodi husu katak hahalok ne’ebé envolve autoridade públika sira tenke investiga ho independénsia, transparénsia no responsabilizasaun, atu hatudu katak ema hotu hanesan iha lei nia oin no laiha impunidade ba ema ne’ebé iha pozisaun podér.
RFTL apresia no orgullu ba desizaun Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, hodi halo suspensaun permanente ba PAM Aileu no enkoraja vítima hodi kontinua ninia profisaun.
“Desizaun ida-ne’e hatudu vontade polítika atu asegura akuntabilidade, proteje integridade instituisaun públika no hametin konfiansa povu ba boa governasaun”, katak.
Organizasaun ne’e reafirma katak violénsia hasoru feto, inklui abuzu podér, asédiu seksuál no forma hothotu esplorasaun seksuál labele tolera iha fatin ida de’it, liuliu iha instituisaun públika.
Hodi apela katak kazu hanesan ne’e tenke sai oportunidade ida atu hametin sistema protesaun ba feto, aumenta no hadi’a responsabilidade autoridade públika no promove kultura respeitu, igualdade no dignidade ba ema hotu.
“RFTL enkoraja nafatin vítima AMA, atu kontinua luta ba ita-boot nia direitu sira, konta ho ami no organizasaun feto sira hotu iha prosesu ne’e, ami sei akompaña”, dehan.
RFTL fiar katak kestaun ida-ne’e reprezenta kazu lubun ida neʼebé liu ona no kazu balun neʼebé sei tuirmai, tanba ne’e rekomenda ba Governu prinsípiu igualdade jéneru no prevensaun asédiu seksuál no violénsia seksuál iha serbisu fatin mak parte ida husi kompromisu jéneru Governu nian.
Hodi enkoraja Governu atu kontinua kria sistema no mekanizmu atu implementa rigorozamente polítika prevensaun no tratamentu kazu asédiu no abuzu seksuál iha instituisaun públika hotu hodi asegura duni zero toléransia ba asédiu no violénsia seksuál iha serbisu fatin, no kria ambiente ne’ebé saudavel.
Asosiasaun ne’e husu hametin koordenasaun entre Governu, Komisaun Funsaun Públika, Provedoria Direitu Umanu no Justisa, Sekretaria Estadu Igualdade, mídia no organizasaun sosiedade sivíl atu prevene no responde efetivamente ba kazu violénsia hasoru feto.
Aleinde ne’e, halo formasaun obrigatória kona-ba igualdade jéneru, étika servisu públiku, prevensaun violénsia hasoru feto no abuzu podér ba autoridade no funsionáriu públiku hotu.
“Husu mós ba mídia sira-nia papél mak importante hodi prevene violénsia bazeia ba jéneru iha sosiedade no asegura katak vítima krime violénsia bazeia ba jéneru hotu merese hetan tratamentu dignu no seguru tuir padraun kódigu konduta jornalizmu internasionál nian ne’ebé énfaze protesaun ba violénsia bazeia ba jéneru hodi fó prioridade ba sobreviente, akuradu no respeitu”, dehan.
Ho ida-ne’e, Rede Feto enkoraja Konsellu Imprensa (KI) atu serbisu hamutuk ho RFTL hodi kontinua fornese formasaun ba mídia hotu atu implementa padraun reportajen sensivel ba jéneru neʼebé prodús husi KI, hodi respeita privasidade no dignidade sobrevivente no evita publikasaun ne’ebé bele normaliza violénsia ka hamosu vítima ba dalarua.
Organizasaun feto ne’e apela ba komunidade hotu atu iha responsabilidade hodi tulun vítima sira hodi hato’o ba organizasaun sira ne’ebé fornese asisténsia atu sira bele hetan duni protesaun.
Notísia relevante: https://tatoli.tl/2026/07/20/gmptl-lamenta-ho-atitude-husi-figura-publika-balun-hasoru-feto/
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora

