Top

Governu disemina Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU 1325 iha Bobonaru

Governu disemina Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU 1325 iha Bobonaru. Foto/Sergio da Cruz.

BOBONARU, 13 Agostu 2026 (TATOLI) – Ministériu Koordenadór Asuntu Sosiál, Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl (GASC) no parseiru sira husi sosiedade sivíl, disemina Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasaun Unida (ONU) 1325 kona-ba Ajenda Feto, Pás no Seguransa, ho tema “Ha’u mós ajente ba mudansa”, iha suku Holsa, Ritabou no Tapo-Memo, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaru.

Atividade ne’e importante atu hasa’e koñesimentu komunidade kona-ba papél feto iha prevensaun konflitu, prosesu negosiasaun pás, no rekonstrusaun, tanba feto la’ós de’it vítima husi konflitu, maibé mós bele sai ajente importante ba mudansa, pás no seguransa iha komunidade no nasaun.

Rezolusaun ONU 1325, ne’ebé Konsellu Seguransa Nasaun Unida adota iha 31 Outubru 2000, rekoñese papél importante feto nian iha prevensaun konflitu, harii pás no protesaun ba feto no labarik-feto husi violénsia durante no hafoin konflitu.

Diretora Asia Pacific Support Collective Timor-Leste, Isabel Maria Marçal Sequeira, hatete katak Planu Asaun Nasionál Rezolusaun 1325 ne’e Governu inisia hamutuk ho sosiedade sivíl, ho implementasaun ne’ebé hahú iha 2017 no bazeia ba pilár prinsipál haat.

“Ba pilár haat ne’e, ita fó foku liu ba partisipasaun feto. Partisipasaun ne’e mós haree ba situasaun iha uma-laran, tanba inan sira iha devér no direitu atu halo desizaun ka la’e? Tanba dalaruma mane sira dehan feto sira la presiza ko’alia, sira bá de’it eskola no seluk tan, ita mós haree oinsá feto sira partisipa iha seguransa, inklui iha Polísia, sira hetan kargu ka la’e, hetan promosaun ka la’e, no respeita sira-nia desizaun ka la’e”, nia dehan iha sede suku Holsa, kuarta-feira ne’e.

Pilár haat husi Rezolusaun 1325, inklui partisipasaun, prevensaun, protesaun no rekuperasaun. Partisipasaun asegura feto sira hetan fatin no direitu atu partisipa iha prosesu desizaun kona-ba pás no seguransa. Prevensaun fó énfaze ba hasa’e kapasidade feto sira-nian atu prevene konflitu antes akontese.

Aleinde ne’e, pilár protesaun foka ba protesaun feto no labarik-feto husi violénsia, liuliu violénsia bazeia ba jéneru. Enkuantu, rekuperasaun garante envolvimentu feto nian iha prosesu rekonstrusaun no harii fali nasaun.

“Programa ida-ne’e liga liu ba kontribuisaun feto ba ita-nia luta ba independénsia, tanba durante iha funu nia laran, feto nia luta barak liu hanesan parente ba mane sira, sira sempre hetan tortura oioin, hetan baku, más nunka atu hatete sai. Ita sempre subar-an hanesan ita-nia eroína Maria-Tapó, nia lori hahán bá apoia nia la’en iha funu-laran, bainhira inimigu tama mai, nia mak primeira pesoa foti kilat tiru hasoru”, Isabel akrexenta.

Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaru ba Asuntu Planeamentu no Investimentu Integradu, Semedo Laco Costa, konsidera atividade ne’e importante tanba bele hatudu progresu partisipasaun no promosaun ba feto sira iha nivel munisípiu.

“Importante tebes atu ita bele aprezenta progresu kona-ba partisipasaun no promosaun ba ita-nia inan-feto sira. Ohin, ita hato’o ona no ita bele haree progresu balun ne’ebé ita iha. Númeru violénsia sira mós komesa menus, inan-feto sira partisipa livremente iha atividade negósiu no ita mós iha kondisaun bázika balun ne’ebé kompleta ona”, nia hatete.

Nia hatutan katak esforsu hirak ne’e importante atu kontribui ba prevensaun violénsia no diskriminasaun ne’ebé akontese iha tempu liubá, no garante feto sira bele partisipa ho seguru iha atividade sosiál no ekonomia.

Segundu Komandante Polísia Munisípiu Bobonaru, Superintendente Carlos Moniz Maia, hatete katak pás no seguransa la’ós responsabilidade mane sira-nian de’it, maibé feto sira mós iha papél importante.

“Asaun ne’e halo kedas dezde luta ba ukun-rasik-an, ne’ebé la’ós mane sira de’it mak halo, maibé envolve mós ita-nia inan-feto sira, inklui ita-nia eroína Maria Tapó. Tanba ko’alia kona-ba pás no seguransa la’ós mane nia responsabilidade de’it, maibé feto sira mós tenke iha instituisaun seguransa, Governu no sosiedade sivíl”, nia dehan.

Rezolusaun 1325 sai akordu globál importante ida ne’ebé rekoñese katak partisipasaun feto nian iha prosesu pás no seguransa bele kontribui ba konstrusaun pás ne’ebé sustentavel.

Iha Timor-Leste, Governu hamutuk ho sosiedade sivíl kontinua implementa Planu Asaun Nasionál (PAN) 1325 hodi integra igualdade jéneru iha setór seguransa no defeza, no promove lideransa no partisipasaun feto iha prosesu pás no dezenvolvimentu nasaun.

Notísia relevante: Feto, pás no seguransa sai destake ba diseminasaun APSCTL iha Oekusi

Jornalista: Sergio da Cruz

Editora: Maria Auxiliadora

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!