MOP Bobonaru hakarak hapara empreza Zencia ne’ebé abandona projetu

BOBONARU, 18 Agostu 2026 (TATOLI)-Koordenadór Infraestrutura Ministériu Obra Públika (MOP) iha Munisípiu Bobonaru, Fernando de Fátima, informa katak nia parte hatama ona karta ba MOP nasionál hodi husu atu hapara empreza Zencia Unipessoal Lda., tanba abadona projetu konstrusaun moru protesaun ho distánsia metru 20, iha Mota Nunura, aldeia Manu-Aman, suku Tapo-Memo, postu administrativu Maliana.
Fernando fundamenta karta referida submete ba nasionál atu foti dezisaun ruma, tanba fó ona xamada dala-tolu ba empreza Zencia atu kontinua nia responsablidade hodi finaliza obra ne’e, maibé to’o agora la kumpre.
“Ha’u hatama ona karta ba Ministériu Obra Públika nasionál atu hapara kompañia Zencia, tanba ita fó xamada dala-tolu la kumpre, maibé desizaun iha sentrál, ita hein de’it”, Fernando dehan ba Tatoli via WhatsApp, tersa-feira ne’e.
Entretantu, ohin, pur volta tuku 09h00 dadeer ne’e, ekipa husi Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ, sigla portugés) Delegasaun Territoriál Maliana mós halo monitorizasaun iha terrenu, hafoin asesu notísia ne’ebé mídia estatál Tatoli no RTTL públika iha loron hirak liubá.

Diretór PDHJ Maliana, Elizeu Lopes, dehan monitorizasaun ne’e sei foka liu ba asuntu direitu umanu, liuliu agrikultór no traballadór ne’ebé serbisu iha empreza Zencia ba implementasaun obra ne’e.
“Keta iha violasaun direitu umanu ou boa governasaun ruma, ami bá halibur informasaun husi parte hotu-hotu, husi kompañia, traballadór, koordenadór Obra Públika destakadu Munisípiu Bobonaru, ADN nune’e ami sei rekomenda ba provedór atu haree katak ida-ne’e tama iha kompeténsia PDHJ ka la’e? Depois sei lori bá Komisaun Jestaun Keixa mak define”, nia dehan.
Iha sorin seluk, Xefe Aldeia Manu-Aman, Marçal Lau Saka Noronha, husu ba MOP atu konsidera pedidu hapara empreza Zencia, tanba projetu emerjénsia ne’e kuaze tinan ida liu no laiha progresu.
“Se sente labele hapara tiha. Keta iha ema seluk atu kontinua finaliza moru ne’e, Obra Públika mak bele deside”, nia hato’o.
Líder komunitáriu ne’e konsidera katak ho prezensa ekipa hus PDHJ bele reforsa Governu no parte kompetente atu foti dezisaun ruma no sansaun ne’ebé forte hasoru empreza referida, tanba aktu ne’ebé empreza halo ne’e bele fó prejuízu ba Estadu.
“Ha’u hanesan autoridade lokál triste, tanba buat ida projetu ne’e gasta osan Estadu. Osan ne’e ita hotu tenke tau-matan, ita gasta ne’e tenke iha kualidade, iha valór. Se ita gasta mak hanesan ne’e de’it, ema dehan halimar de’it ho projetu. Nia atu remata ka la’e, naran katak ha’u halo asal-asal de’it”, nia lamenta.
Notísia relevante: Abitante ezije foti medida forte hasoru empreza Zencia ne’ebé abandona projetu
Komunidade Manu-Aman, João Tavarres, husu ba Governu atu buka solusaun hodi finaliza obra ne’e, tanba muru ne’ebé seidauk prontu fó impaktu ba komunidade, liuliu hamosu inundasaun no volume bee-mota danifika área produtiva ba kultivu Hare.
“Tinan uluk mós bee sa’e, ami iha ne’e halai bá hotu leten. Ami hakarak mak projetu ne’e atu hotu lalais, tanba agora fulan-Agostu nia-klaran ona, la kle’ur fulan tolu mai tan udan tun ona, entaun bee mai estraga nafatin ami-nia rai”, nia realsa.
Iha tinan 2024, Governu konstrui muru protesaun ponte Nunura ho karáter emerjénsia ho totál pakote tolu ho nia dezeñu sa’e metru 5,30 no nia naruk metru 600-resin, neʼebé responsabiliza husi kompañia tolu hanesan Marshela Unipessoal Lda., ho kustu $330.862,73, Maliana Brother $304.789,31 no Zhencia ho kustu rihun $300-resin.
Projetu ne’e implementa ho objetivu atu proteje estrutura Ponte Nunura no komunidade nia rai produtivu, inklui instalasaun públika balun hanesan poste liña eletrisidade no seluk tan.
Notísia relevante: Korrente bee-mota TL-Indonézia kontinua ameasa ponte Nunura
Jornalista: Sergio da Cruz
Editora: Maria Auxiliadora

