Mánutrisaun sai dezafiu boot ba saúde públika iha Timor-Leste

DILI, 03 Setembru 2026 (TATOLI)—Fundasaun Alola servisu hamutuk ho Gabinete Apoiu Sosiedade Sivil realiza kolókiu nasionál kona-ba importánsia husi nutrisaun dezenvolvimentu feto no labarik sira, tanba mánutrisaun sai dezafiu boot ba saúde públiku iha Timor-Leste.
Diretóra Ezekutivu Fundasaun Alola, Maria Imaculada Guterres, hateten ohin Fundasaun Alola servisu hamutuk ho Gabinete Apoiu Sosiedade Sivil husi realiza kolókiu nasionál oinsá mak atu bele responde ba má nutrisaun no stunting ne’ebé sai hanesan dezafiu boot ba saúde públiku.
“Ohin, Fundasaun Alola hamutuk GASC realiza kolókiu nasionál hodi responde ba kestaun mánutrisaun no stunting ne’ebé sai hanesan dezafiu boot ba saúde públika no dezenvolvimentu nasaun nian,” Diretóra Ezekutivu Fundasaun Alola, Maria Imaculada Guterres, hateten ba Jornalista sira iha salaun Parokia Balide, ohin.
Nia dehan, fundasaun Alola liuhusi programa advokasia ba igualdade jéneru no lideransa feto ho apoiu husi Gabinete Apoiu Sosiedade Sivil (GASC) organiza Kolókiu Nasionál ho téma “Importánsia Nutrisaun ba Saúde no Kresimentu ba Dezenvolvimentu Feto no Labarik iha Timor-Leste”.
“Objetivu husi kolokiu ne’e atu hasa’e konsiénsia públika, hametin kooperasaun entre instituisaun sira no haforsa estratéjia advokasia ne’ebé efetivu hodi redús taxa mánutrisaun no stunting raes badak iha Timor-Leste,” nia esplika.
Nia haktuir, kestaun mánutrisaun, stunting no anémia entre feto sira liuliu feto isin-rua no feto fó-susu no labarik sira sei sai nafatin dezafiu boot ida ba saúde públika.
“Periodu Loron 1.000 dahuluk moris nian sura husi tempu inan isin-rua ka loron 270 to’o labarik ho idade tinan rua ka loron 730 rekoñese nu’udar “períodu osan-mean” ba dezenvolvimentu kakutak, sistema imunidade no kresimentu fíziku labarik nian. Períodu ne’e hetan atensaun boot husi organizasaun mundiál saúde sira hanesan OMS, UNICEF, inklui Ministériu Saúde Timor-Leste nian, atu asegura saúde di’ak ba povu liuliu ba jerasaun foun Timor-Leste. Presiza tebes inisiativa no edukasaun ne’ebé kontínua atu hasa’e koñesimentu, konsiénsia no mudansa hahalok iha komunidade kona-ba importánsia konsume ai-han nutritivu sira,” nia haktuir.
Tanba nutrisaun ne’ebé di’ak no balansu hanesan pilár fundamentál ba saúde, kresimentu fíziku, no desenvolvimentu mentál no kognitivu.
” Kolókiu ida ne’e sai fatin hodi halibur hanoin no hametin kompromisu husi Governu, sosiedade sivil no komunidade sira hodi asegura abordajen ne’ebé inkluzivu no sensível ba jéneru,” nia informa.
Nia afirma, atividade ida-ne’e inklui mós atividade sira seluk ne’ebé mak Gabinete Apoiu Sosiedade Sivil apoiu ba Fundasaun Alola iha ba tinan ida-ne’e hetan rihun $50 ne’ebé mak hetan apoiu husi rede asosiasaun sosiedade Sivil.
“Apoiu ba iha nutrisaun, liga ho feto no labarik sira inklui ba iha Igualidade jéneru, entaun hamutuk rihun $50 ba tinan ida-ne’e, ne’ebé mak apoiu mós husi Rede Asosiasaun Sosiedade Sivil ba nutrisaun,” nia dehan.
Iha fatin hanesan, Koordenadór Gabinete Apoiu Sosiedade Sivil, Joaquim da Costa Freitas, informa Gabinete Apoiu Sosiedade Sivil ne’ebé mak establese parseiru ho Fundasaun Alola ba iha programa ida-ne’e hadi’a nutrisaun ba labarik no inan feto sira.
“Parseira ida-ne’e la’o di’ak no ami-nia presenza iha ne’e mak halo abertura ba Kolókiu ohin loron, ne’ebé mak haree katak nutrisaun ne’e sai fatór importante iha nasaun ida-ne’e. Tanba haree iha dadus estatistatika valór manutensaun ne’e aas loos. Tanba ida-ne’e mak Governu estabelese parseiru ho sosiedade sivíl ne’e atu sira-nia intervensaun sira bele ajuda,” Joaquim da Costa Freitas hateten.
Nia dehan, Fundasaun Alola bele fahe informasaun nune’e mós iha asaun reál balun oinsá ba komunidade utiliza uma hun sira ba kuda ai-han sira-ne’ebé mak iha nutrisaun no kontinuasaun husi ne’e bele to’o iha formasaun sira-ne’ebé mak prepara ai-han sira ba nutrisaun nian.
“GASC tutela iha Gabinete Vise-Primeiru-Ministru nune’e mós Gabinete Primeiru-Ministru kontinua tau orsamentu tinan-tinan hodi establese parseria sosiedade sivil la’ós Fundasaun Alola de’it. Maibé iha tinan ida ami fó apoiu ba organizasaun hamutuk 197. Ne’e foin husi sosiedade sivil de’it ho kongregasaun sira no daudaun ho programa sira-ne’ebé mak implementa husi CET,” nia dehan.
Entretantu kolókiu nasionál ne’e hetan partisipasaun másimu husi estudante universitáriu sira iha Dili, ho liña ministeriál sira reprezentante juventude, grupu ema ho defisiénsia, no lider komunitáriu sira.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Cancio Ximenes

