Top

CAEXPO ba da-23 marka momentu foun ho AI no Trade Matching, Timor-Leste halo estreia

Jornalista sira husi ASEAN halibur malu halo kobertura ba Expo Xina-ASEAN (CAEXPO) ba da-23 no Simeira Negósiu no Investimentu Xina-ASEAN 2026 (CABIS). Foto Tatoli/Arminda Fonseca.

NANNING, 17 Setembru 2026 (TATOLI) – Expo Xina-ASEAN (CAEXPO) ba da-23 iha Nanning, Xina, marka istória foun ida ho partisipasaun estreia Timor-Leste nian, iha ne’ebé halibur Estadu-membru ASEAN 11 hotu iha kuadru kooperasaun ekonómika Xina-ASEAN ida-ne’e.

Deputy Commander CAEXPO, CABIS ba da-23 no Diretór Departamentu Notísia no Publisidade, Li Pan, deklara katak envolvimentu nasaun ASEAN nian iha espozisaun no simeira tinan ida-ne’e hetan kreximentu signifikativu.

“Expo tinan ne’e hetan ona avansu istóriku ida. Timor-Leste partisipa ba dahuluk hanesan koorganizadór, permite ba Estadu-membru ASEAN hamutuk 11 tomak atu halibur hamutuk”, Li Pan salienta.

Partisipasaun Timor-Leste nian marka dezenvolvimentu foun ida iha CAEXPO ba da-23, habelar reprezentasaun ASEAN nian iha eventu ida ne’ebé kle’ur ona sai hanesan plataforma ida ba kooperasaun ekonómika no komersiál entre Xina no nasaun sira Sudeste Aziátiku nian.

CAEXPO ba da-23 no CABIS ho tema Área Komérsiu Livre Xina-ASEAN (CAFTA) 3.0, nu’udar oportunidade sira, moris di’ak liu ne’ebé sentra iha kooperasaun ekonómika no komersiál, destaka Intelijénsia Artifisiál (IA) hanesan foku xave, no hatudu empreza sira hanesan partisipante prinsipál sira.

Li Pan nota katak eventu tinan ne’e koinside ho aniversáriu relasaun diálogu Xina-ASEAN ba da-35 no aniversáriu Parseria Estratéjika Abranjente Xina-ASEAN ba dalimak.

Tuir Li, CAEXPO tinan ida-ne’e nian iha espansaun no hadi’ak liu kompara ho edisaun sira uluk nian.

Totál área espozisaun nian hale’u metru kuadradu 170.000, aumentu ida maizumenus metru kuadradu 10.000 kompara ho tinan anteriór. Empreza xinés hamutuk 2.200-resin no empreza ASEAN nian hamutuk 1.000-resin maka partisipa iha espozisaun ne’e.

Área espozisaun nian mós habelar ona husi seksaun rua ba tolu, inklui adisaun husi zona ida ne’ebé foka ba dezenvolvimentu no aplikasaun IA nian iha Nanning.

Durante CAEXPO, maizumenus eventu ekonómiku no relasionadu ho komérsiu hamutuk 50 maka tuir planu sei hala’o, ho númeru ida husi atividade sira-ne’e envolve no lidera husi nasaun sira ASEAN nian.

Aleinde habelar espasu espozisaun nian, organizadór sira aproveita hela teknolojia IA nian hodi halo korrespondénsia ba empreza sira bazeia ba sira-nia nesesidade negósiu nian.

Li Pan hatete katak liuhusi modelu AI + korrespondénsia komérsiu besik 8.000 empreza nian maka arranja ona antes enkontru negósiu loloos.

Aprosimasaun ida-ne’e permite partisipante sira atu identifika parseiru potensiál sira no oportunidade negósiu sira ho lalais no loloos liu duké liuhusi métodu buka parseiru konvensionál sira durante espozisaun.

CAEXPO tinan ida-ne’e nian mós introdús modelu ida ne’ebé liga empreza ki’ik no médiu sira ho empreza xave sira iha kadeia indústria nian, hodi permite sira atu hamutuk habelar asesu ba merkadu.

Iha parte ASEAN nian, organizadór sira introdús ona Ezibisaun Prokura Nasaun ASEAN nian ba dahuluk, hamutuk ho mekanizmu ida ne’ebé korresponde ba nesesidade espesífiku sira husi nasaun sira ASEAN nian ho solusaun sira ne’ebé oferese husi empreza xineza sira.

Liuhusi aprosimasaun ida-ne’e, nasaun sira ASEAN nian bele artikula sira-nia ezijénsia espesífiku sira, enkuantu empreza xineza sira bele oferese teknolojia, produtu sira, no solusaun sira ne’ebé relevante.

Li Pan afirma katak mekanizmu ne’e dezeña atu aliña ho presizaun liután rekursu industriál sira iha mota leten no mota kraik no atu atrai númeru boot liuhusi empreza sira ASEAN nian hodi partisipa iha esforsu kolaborativu sira.

Área espozisaun ASEAN nian mós haree ona melloria sira kona-ba estrutura produtu sira ne’ebé hatudu, nivel partisipasaun husi nasaun idaidak, no kooperasaun industriál.

Ba Timor-Leste, nia partisipasaun inaugurál hanesan koorganizadór koloka nasaun ne’e hamutuk ho membru ASEAN na’i- sanulu seluk iha plataforma prinsipál ida ne’ebé halibur ofisiál Governu nian no jogadór emprezariál sira husi Xina no ASEAN.

Prezensa ida-ne’e mós kria oportunidade ba Timor-Leste atu hatudu nia potensiál ekonómiku nasionál, harii relasaun ho parte interesada emprezariál sira, no envolve iha diskusaun sira kona-ba komérsiu, investimentu, no transformasaun dijitál iha kuadru kooperasaun Xina-ASEAN.

CAEXPO ba da-23 no CABIS halo parte iha série kolaborativu ida ne’ebé halibur reprezentante sira Governu, setór privadu, no parte interesada sira husi Xina no nasaun sira ASEAN nian hodi haburas ligasaun ekonómika sira ne’ebé besik liután no esplora oportunidade foun sira tuir CAFTA 3.0.

Notísia relevante: Jornalista internasionál 100-resin halibur iha Nanning hodi halo kobertura ba CAEXPO da-23

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora 

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!