iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL, EDUKASAUN, DEFEZA, DILI, MUNISÍPIU

IDN Halo Abertura Tinan Létivu Foun Ho Formandu Na'in 40

IDN Halo Abertura Tinan Létivu Foun Ho Formandu Na'in 40

Serimónia solene abertura no enseramentu tinan létivu IDN nian. Foto TATOLI: Rafy Belo

DÍLI, (TATOLI)-Institutu Defeza Nasionál (IDN), ohin, realiza serimonia solene ba abertura tinan létivu 2019/2020 no halo mos enseramentu kursu tinan létivu 2018/2019.

Iha tinan létivu foun ne’e sei partisipa hosi formandu na’in 40, Kompostu hosi membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) na’in 15 no na’in 25 hosi Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL).
Serimónia abertura tinan létivu  foun no enseramentu kursu tinan létivu 2018/2019 ne’e partisipa direitamente hosi Ministru Presidênsia Konsellu Ministru, Hermenegildo Pereira, hodi reprezenta Primeiru-Ministru.
“Kongratula alunu hothotu husi Institutu Defeza Nasionál ba sira ne’ebé hahú iha tinan létivu 2019/2020 nomós ba alunu sira ne’ebé ramata ona sira-nia kursu iha tinan létivu 2018/2019”, hateten Ministru Hermenegildo Pereira, iha abertura tinan létivu IDN, iha Salaun São José, Katedrál, Díli.
Nia hateten, Timor-Leste nasaun foun ne’ebé presiza tebes joven sira-nia partisipasaun no kuadru sira ne’ebé kualifikadu iha prosesu konstrusaun no konsolidasaun nasaun.

Ministru ne’e mós akresenta, IDN nunka laran rua bainhira kontribui hodi valoriza no forma kuadru sira husi Forsa Armada no Servisu Seguransa nomós kuadru sira no tékniku superiór sira husi administrasaun públika, órgaun governamentál sira no husi sosiedade sívil.

Ministru Hermenegildo fo sasin katak, IDN alende fó oportunidade kona-ba ensinu no investigasaun, mai dadauk no nafatin estabelese ponte no parseria estratéjika ho organizasaun no universidade estranjeira sira seluk hodi nune’e hatuur Timor-Leste besik ba sentru badaen-matenek oinseluk no haburas kultura kooperasaun akadémika ne’ebé importante tebes ba dezenvolvimentu nasionál.

Nia konsidéra katak, IDN adapta di’ak no efetivu tebes ho projetu ne’ebé ema hotu hakarak ba  rai ida ne’e no buka atu hakat dook liután liuhosi halo inovasaun, profesionalizmu no kualidade atu ikus mai bele forma lolos “ajente mudansa sira” ba rai ida ne’e.

Ministru Hermenegildo fo  ezemplu mak inisiativa sira ne’ebé halo hodi ohin  bele halibur iha ‘loron estratéjia’, ho sesaun sira ne’ebé permite atu debate kona-ba pasadu no prezente, nu’udar fiu kondutór importante sira hodi konstrusaun estratéjika ba futuru ida estável, dezenvolvidu no sustentável.

“Ha’u orgullu ho prezensa ilustre oradór sira, nasionál no internasionál iha sesaun sira ne’e, no liliu ba sira ne’ebé mai rosi dook. Lori Governu Timor-Leste nia naran ha’u hakarak agradese ita-boot sira-nia prezensa no disponibilidade atu hamanas nafatin asuntu bainhira kona-ba Timór”, hateten Hermenegildo Pereira.

Reprezentante Primeiru-Ministru iha serimonia ne’e  rekoñese katak Timor-Leste iha oportunidade maibé oportunidade sira ne’e mós ho dezafiu. Signifika, oportunidade tanba hatene oinsa kapitaliza ninia esperiénsia no kapitál rejiaun tanba haree tuir jeografia Timor-Leste tama iha rejiaun Sudeste Aziátiku, rejiaun ida potensiál tebes iha inovasaun no komérsiu no ida ne’e importante duni ba seguransa rejiaun nian.

Tuir Ministru Hermenegildo, dezafiu, tanba Timor tenke investe loloos duni iha rekursu umanu no dezenvolvimentu infra-estrutura hodi  bele kompete ho nasaun viziñu sira iha rejiaun hodi harii dadauk oportunidade ba merkadu ne’ebé bele dada investimentu no negósiu ne’ebé importante tebes hodi diversifika  ekonomia Timor-Leste.

Dezafiu no oportunidade seluk tan, hateten MInistru Hermenegildo, Timor-Leste nudar nasal enfrenta hela maske joven liu, konsidera nu’udar nasaun demokrátiku liu iha rejiaun ne’e.

Ida fali mak, nia hatutan, Timor-Leste nu’udar nasaun ho pasadu mosu bebeik konflitu, maibé kontinua hatudu katak Timor rai ida hakmatek no ho poténsia boot hodi loke aan ba dezenvolvimentu.

“Ita-nia prosesu polítiku kompleksu duni tan sura husi esperiénsia ne’ebé lori ita-nia luta tinan 24 nia laran tomak ba libertasaun nasionál. Maibé, ida ne’e la taka dalan atu it abele implementa sistema demokrátiku ida ne’ebé la’o dadauk ba dalan ida seguru no hakat tuir dalan konsolidasaun nian,” hateten Ministru Hermenegildo Pereira.

Abertura tinan létivu foun no ensera tinan létivu tuan IDN nian realiza ho programa no aprezentasaun ho tópiku relevante oioin ho oradór sira hanesan Profesór Heitor Barras Romana, diplomata seniór, José Ramos Horta nomós akadémiku sira seluk tan.

Atividade serimónia solene ne’e hahú ohin no ramata Tersa aban (05/03) ne’ebé hetan partisipasaun hosi estudante foun no alumni sira mai husi instituisaun PNTL ho F-FDTL.

Jornalista: Rafy Belo

Editór: Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!