DILI, (TATOLI) – Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI) realiza soru-mutu ho parseiru dezenvolvimentu sira ne’ebé haree katak setór turizmu área ida ne’ebé importante liu no hakarak atu apoiu.
Enkontru koordenasaun ne’e partisipa husi parseiru sira hanesan Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD), Governu Amerikanu, Austrália, Nova Zelándia, Millennium Development Foundation (MDF), Fundasaun Ázia, Banku Mundiál, no mós husi akadémiku, setór privadu, no ministériu relevante.

Diretór Jerál Turizmu MTKI, José Filipe Dias Quintas, afirma divulga informasaun ba parseiru dezenvolvimentu sira ne’e atu sira bele hatene bainhira fó tulun karik aliña ho programa no mós polítika Governu Konstitusionál Daualuk nian.
“Sira mós hakarak rona husi parte Governu nian. Enkontru ne’e foin ba dahuluk ministériu halo para bele halo koordenasaun ida di’ak para ita-nia parseiru dezenvolvimentu sira karik fó tulun halo programa labele halo duplikasaun, tenke koordena ho ministériu relevante”, Quintas afirma iha Sentru Konvensaun Dili, ohin.
Tanba ne’e liuhusi soru-mutu ne’e fahe informasaun ba malu no serbisu hanesan ekipa ida forte no mós bele hametin rede hodi lori dezenvolvimentu turizmu iha Timor-Leste bá oin.
Diretór Jerál ne’e relata sobre dadus turista ne’ebé mai Timor-Leste iha tinan kotuk sa’e maka’as pur volta rihun 149 no kompara ba 2017 maka iha de’it rihun 67.
“Se ita haree sa’e pur volta porsentu 14, maibé iha parte seluk ita haree katak aviaun ne’e karun, maibé ema mai nafatin, tanba Timór destinu turístiku ida emerjente, ema hakarak buka buat foun, esperiénsia foun entaun ne’e sai vantajen di’ak ba Timor-Leste husi kontestu promosaun nian”.
Aléinde ne’e polítika esterna liuliu estabilidade polítika Timor-Leste nian ne’e hakmatek, ne’e maka atrai ema hodi mai tanba povu kontribui ba pás.
Entretantu dezafiu prinsipál iha setór turizmu maka infraestrutura hanesan portu, aeroportu, estrada ka konetividade husi munisípiu ida ba seluk.
“Tanba bazeia ba ami-nia dadus turista sira foka de’it iha Dili, sira labele to’o iha área rurál tanba asesu maka seidauk, maibé Governu kontinua investe. Ita akompaña iha parte Leste, Baukau nia dalan komesa boot, Lautein, Vikeke, Manatutu komesa book, ne’e signifika Governu iha kompromisu boot atu lori dezenvolvimentu turizmu ne’e bá oin”.
Nune’e mós portu Suai no Oekusi preparadu ona, entaun presiza investe maka’as, halo promosaun no mós oinsá para setór hotu-hotu bele apoia turizmu hodi hakat bá oin tanba setór ne’e boot.
Quintas relata orsamentu ne’ebé aloka ba MTKI iha 2019 ne’e milliaun $7.7 no ba turizmu rasik iha milliaun $1.1.
“Ne’ebé ami espera katak iha tinan oin Governu sei hasa’e, liuliu parte Ministériu Finansa bele haree katak ita tenke haree prioridade, aliña ba ita-nia planu estratéjiku 2011 katak setór ne’ebé importante ita tenke investe, ezemplu, agrikultura, peska, turizmu, ita tenke investe, la’ós tau de’it iha prioridade, maibé investimentu laiha ne’e susar atu setór ne’e la’o bá oin”.
Sekretáriu Estadu Ambiente, Demétrio do Amaral de Carvalho, reprezenta Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria en ezersísiu, ho Governu nia naran agradese parseiru dezenvolvimentu sira ne’ebé durante ne’e tulun ona hodi kontribui ba dezenvolvimentu turizmu iha Timor-Leste no nafatin iha kompromisu atu halo parseria hodi dezenvolve setór ida importante tebes ne’e.
Jornalista: Maria Auxiliadora
Editora: Rita Almeida