DILI, 03 maiu 2019 (TATOLI)—Iha diskusaun meza redonda ne’ebé organiza hosi Internasionál Republikanu Institutu (IRI), maioria sosiedade sivíl hato’o sira-nia perspetiva katak atu garante kualidade edukasaun bázika tenke hahú uluk hosi família.
Diskusaun Meza Redonda iha área edukasaun ho tema ’’Polítika Edukasaun no Kualidade Edukasaun” ne’e hala’o iha JL Vila, Fatuhada, Dili, Sesta (3/5).
Atividade diskusaun meza redonda entre sosiedade sivíl ho membru Parlamentu Nasionál ne’e hala’o ba daruak ona ho objetivu atu fó oportunidade ba sosiedade sivíl sira atu hato’o sira-nia hanoin relasiona ho servisu advokasia ne’ebé halai liu ba asuntu espesífiku edukasaun nian ba reprezentante povu sira.
Objetivu seluk hosi diskusaun refere mak atu hametin liután relasaun entre sosiedade sivíl ho membru Parlamentu sira.
Jerente Programa IRI, Karlito Nunes, esplika diskusaun meza redonda ne’e atu rona sosiedade sivíl sira-nia ideia no perspetiva kona-ba prosesu dezenvolvimentu edukasaun iha rai ida ne’e, liuliu edukasaun bázika.
“Atividade meza redonda ne’e atu kria espasu no fó hanoin ba malu kona-ba kualidade edukasaun no prosesu dezenvolvimentuedukasaun iha ita-nia rain, nune’e deputada no deputadu sira ne’ebé partisipa iha meza redonda ne’e tau iha ajenda’’, Karlito esplika.
Sosiedade sivíl sira ne’ebé partisipa iha diskusaun refere hato’o dezafiu ne’ebé mosu iha prosesu dezenvolvimentu edukasaun iha Timor-Leste.
Prezidente Grupu Muller Parlamentár Timor-Leste (GMPTL-sigla portugés), Lídia dos Santos, hatete durante ne’e kualidade edukasaun seidauk la’o ho di’ak, tanba kurríkulu mak la ajuda profesór sira iha prosesu aprendizajen.
“Edukasaun bázika mak determina kualidade edukasaun ne’ebé di’ak liu, tenke iha formasaun umanu ne’ebé adekuadu. Labele ko’alia de’it mak edukadór, maibé família mós sai xave importante ba prosesu dezenvolvimentu edukasaun’’, Lídia informa.
Iha parte seluk, Koordenadór Nasionál Timor-Leste Coalition For Education (TLCE), José Monteiro, haktuir iha tempu portugés timoroan sira asesu ba edukasaun menus hosi porsentu 10 (-10%) no iha tempu Indonézia asesu ba edukasaun kuaze porsentu 45 (45%).
“Maske ne’e istória, maibé ida ne’e mak sai hanesan indikadór hahú hosi ne’ebá to’o oras ne’e. Ne’e duni, governu tenke hahú hadi’a infraestrutura eskola sira ho di’ak, tanba kestaun ne’e mós hola parte impede prosesu dezenvolvimentu edukasaun”, dehan Koordenadór Nasionál TLCE.
Nia mós konkorda ideia hosi sosiedade sivíl balun katak atu garante kualidade edukasaun bázika ne’e fatór determinante tenke hahú hosi família.
Hosi parte East Timor Development Area (ETDA) mai hosi perspetiva, katak estudante sira oras ne’e gosta liu kópia duké deskobre buat ruma.
Nune’e mós, reprezentante ONG Ba Futuru fó sira-nia hanoin katak atu garante kualidade edukasaun tenke fó espasu no oportunidade ba labarik sira halimar, nune’e loke sira-nia hanoin ba prátika.
Partisipa iha atividade meza redonda ne’e hosi parte Akamédiku hanesan Universidade Dili (UNDIL), sosiedade sivíl sira mak hanesan Forum Tau Matan, ONG Ba Futuru, ETDA, TLCE, deputadu sira hosi parlamentu nasionál hanesan deputadu António da Conçeição, membru balun hosi Komisaun F ne’ebé trata asuntu edukasaun no deputadu hosi FRETILIN, Gabriela Alves.
Iha atividade ne’e, sosiedade sivíl sira husu polítika governu ba edukasaun tenke fó importánsia hadi’a infraestrutura bázika.
Jornalista: Evaristo Soares Martins
Editór: Xisto Freitas