DILI, 30 maiu 2019 (TATOLI) – Ekipa Polísia Nasionál Timór-Leste (PNTL), hosi Komandu Munisípiu Dili, Ministériu Saúde (MS), Diresaun Nasionál Transporte Terrestre (DNTT), no Organizasaun Saúde Mundial (OMS) taka adezivu (stiker) bandu motorista sira atu fuma, bainhira kondús transporte públika.
Área ne’ebé sai sentru konsentrasaun taka adezivu ne’e mak; Sentru Konvensaun Dili (CCD-sigla portugés), terminál Tasitolu, Bekora no Taibesi.
Objetivu hosi atividade ne’e implementa dekretu lei 14/2016 kona-ba bandu fuma iha fatin públiku no implementa dekretu lei ne’e atu halo promosaun no prevensaun ba saúde.

“Objetivu hosi kampaña ne’e atu formaliza dekretu lei númeru 14/2016 ne’e válidu ona, rigor ona hodi implementa, tanba ne’e maka se maka la kumpre lei ne’e polísia sei foti medida”, afirma Komandante interinu Komandu Polísia munisípiu Dili, Superintendente Asistente Euclides Belo, ba jornalista sira hafoin taka adezivu bandu fuma ba motorista transporte públiku iha Sentru Konvensaun Dili, ohin.
Nia afirma dekretu lei ne’e iha artigu balu hateten sé maka fuma sigarru iha fatin públiku, polísia bele kaptura no selu multa osan $50 hanesan mós kontra sinál tránzitu liuhosi billete infrasaun sei iha no sei define kompletu, nune’e fasil polísia halo intervensaun.
Oinsá ho modelu kontrolu, Euclides Belo dehan, komandu sei koloka pesoál kontrolu iha fatin públiku, nune’e bele redús númeru fumadór.
“Ami koloka pesoál sira hodi kontrola, maibé la’ós polísia de’it, más ho sosiedade sivíl ne’ebé mak hadomi saúde, médiku munisípiu Dili hodi kontrola ba populasaun fuma iha fatin públiku inklui fa’an sigarru iha fatin públiku”, katak nia.
Euclides Belo tenik: “Stiker (adezivu) sira ne’ebé ami taka maka sira (motorista) les konsidera kontra orden autoridade, tanba dekretu lei ne’e Estadu maka halo, vantajen tanba durante implementa lei ne’e, motorista inklui pasajeiru sira koopera di’ak tebes ho autoridade seguransa no saúde”.
Iha fatin hanesan, Xefe Departamentu ba Moras La hada’et, Frederico Alves dos Santos, hateten tuir peskiza iha tinan 2014 ba fatór risku katak Timór-Leste hanesan nasaun primeiru ne’ebé maka fumadór barak liu.
Frederico Alves dos Santos esplika, hosi peskiza ne’e ba adultu kuaze porsentu 70 maka fuma, impaktu hosi tabaku ne’e diretamente hamosu moras oioin de’it. Hanesan moras fuan, halo iis boot, aleinde ne’e afeta mós ba inan isin rua sira. Tanba ne’e, hosi atividade ne’e hanesan mós meius ida bele redús fumadór iha Timór-Leste.
Atividade ne’e foin hala’o, no tuir planu sei hala’o mós iha munisípiu sira.
Jornalista: Antónia Gusmão
Editora: Rita Almeida