iklan

NASIONÁL, EDUKASAUN

Lee Lori Arquimino Hakerek Livru

Lee Lori Arquimino Hakerek Livru

Komandante Sentru Formasaun (SFP) PNTL Comoro, Dili, Superintendente Arquimino B. L. Ramos

DILI, 02 juñu 2019 (TATOLI)—Orang boleh pandai setinggi langit, tapi selama ia tak menulis, ia akan hilang di dalam masyarakat dan dari sejarah—Ema bele matenek aas hanesan lalehan, maibé durante nia la hakerek, nia sei lakon iha komunidade no lakon hosi istória.

Istoriadór Indonézia, Pramoeda Ananta Toer, nia liafuan inspirasaun iha leten ne’ebá ne’e, merese no vale duni ba hakerek-na’in timoroan hosi Munisípiu Ainaro, oras ne’e atuál Komandante Sentru Formasaun (SFP) PNTL Comoro-Dili-ne’e, tanba maske okupadu ho kna’ar lorloron nian maibé nia sei fó leet atu habiban nia tempu mamuk hodi hakerek no hakerek.

Atu hakerek, nia kaer xave májiku ida hodi loke nia hanoin atu loke odamatan ‘kriatividade’ hodi tama ba mundu hakerek nian. Nia hananu, atu deskobre mundu hakerek nian tenke loke ho xave ‘pasiénsia’, ‘badinas’ no ‘lee barak’. Tanba, xave segredu ‘razaun’ ida-nian mak loke armajen ‘matenek nian’ (livru) hodi hariku-án sai ema matenek no ema ne’ebé riku ho liafuan.

“Xave importante atu hakerek mak ne’e, tenke pasiénsia no badinas no mós hatoman án lee barak. Bainhira ita badinas lee barak mak ita bele koko hakerek buat ruma ho liafuan ne’ebé riku, bele dada mós ema seluk atu gosta lee ita-nia obra. Loron ruma ita-nia obra ne’e bele sai inspirasaun foun ba ema seluk,” dehan Komandante Sentru Formasaun (SFP) PNTL Comoro, Dili, Superintendente Arquimino B. L. Ramos, ne’ebé moris iha Ainaro, 27 jullu 1980 ne’e ba jornalista TATOLI iha nia kna’ar fatin, foin lalais ne’e.

Oan mane dahuluk hosi aman Alexandrino Bianco no inan Francisca Bianco (matebian) ne’e, la baruk haktuir nia esperiénsia katak hahú hosi ki’ik nia hatoman án apriende lee sai hanesan ninia talentu úniku hodi dezenvolve ninia án. Tanba, hatoman án lee no hakerek mak nia hariku ninia  koñesimentu ne’ebé kle’an atu koñese mundu di’ak liu-tan.

“Ha’u hahú ho lee livru oioin, revista no jornál nu’udar etapa ida ne’ebé naruk atu lori ha’u-nia koñesimentu hatene buat foun ruma, ne’ebé bele loke hanoin hatene mundu modernu liuhusi akompaña informasaun lorloron. Lee no hakerek mós tenke sai hanesan kultura ida ne’ebé hahú kedas mai hosi uma laran, nune’e bele hetan objetivu ne’ebé furak no halo ha’u-nia hanoin kro’at hodi hatene buat hotu,” haktuir Ainaro aon ne’ebé hahú nia kareira hanesan tradutór ba UNAMET no tama polísia iha 20 maiu 2002 ne’e ho hamnasa mihis.

Hakerek, ba nia, sei hamosu ideia pozitivu ne’ebé bele kontribui direta oinsá fahe matenek ba ema seluk hosi obra ne’ebé  nia rasik prodúz hosi livru, bele sai matadalan ida ba ema seluk uza no apriende tutan.

Nia haklaken, esperiénsia furak sira ne’e mak sai nu’udar lalenok hosi ezemplu di’ak ne’ebé nia hatudu ona hodi lori nia hetan susesu lubuk ida iha nia moris. Nu’udar membru polísia ne’ebé badinas lee no apriende esperiénsia hosi rai seluk, nia prodúz ona livru lubuk ida kona-ba oinsá hadi’a dezenvolvientu Instituisaun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL).

“Alvu loloos hosi livru ne’ebé ha’u hekerek ne’e hakarak ajuda kontribui oha prosesu harii instituisaun PNTL tuir ninia Estratéjiku Dezenvolvomentu Nasionál (PEDN). Livru ne’ebé ha’u hakerek no prodúz bele ajuda hadi’a no reforma setór dezenvolvimentu polísia ho neineik maibé beibeik hodi PNTL asumi responsabilidade tomak ba seguransa interna nian, hodi serbi no proteje komunidade TL,” dehan embru polísia ne’ebé iha tempu okupasaun Indonézia eskola iha Sekolah Pendidikan Kedokteran (SPK) Lahane Dili ne’e ho neineik.

“Buat ne’ebé motiva ha’u hakerek mak polísia barak iha nasaun seluk hanesan iha Amérika, Austrália, Indonézia hakerek istória kona-ba polísia nian. Entaun, ha’u haree katak seidauk iha polísia timoroan ida hakerek livru. Iha ne’e ha’u hanoin no koko hakerek istória kona-ba polísia. Matenek ne’ebé ha’u iha labele rai rai-metin de’it iha kakutak maibé ha’u koko hakerek hodi fahe matenek ba ema seluk,” nia dehan.

Hahú hosi nia tama polísia to’o ohin loron, nia hakerek ona livru lubuk ida sai hanesan ninia kontribuisaun real ba dezenvolvimentu instituisaun PNTL. Livru hirak ne’ebé nia hakerek mak “Mekanizmu Promosaun PNTL”, “ReformaSetór Seguransa no Dezenvolvimentu Rekursu Umanus PNTL” (prodúz iha 2003). Livru ne’e nia hakerek wainhira nia sei hala’o kna’ar nu’udar Komandante Seguransa ba Eskuadra Gabinete Prezidente Republika, Taur Matan Ruak.

Livru sira ne’e, balun hakerek uza lian Inglés, Indonézia ne’ebé habelar iha Austtrália, Amérika, Malázia, Brunei Darusalam no iha Timor-Leste fahe ba PNTL no ba Universidade da Paz (UNPAZ), Universidade Nacional Timor-Leste (UNTL), atu universitariu sira bele lee. Tanba, nia sai mós hanesan dosente UNTL “Guest Lecture” no hanorin iha UNPAZ kona-ba área seguransa nian.

“Ha’u hili hakerek ho dalen Malaiu ne’e tanba ninia merkadu ne’e boot iha Ázia. Ema hatene dalen barak sosa lalais,” nia esplika.

Iha ninia kareira, nia mós hetan mellór klasifikasaun iha kursu Post Graduasaun Estudu Estratéjiku ne’ebé hala’o hosi Institutu Defeza Nasionál (IDN) koopera ho ISCSP-Universidade Lisboa hafoin tuir kursu durante tinan ida (2018-2019). Ho kursu ne’e, Arquimino espera to’o tempu ruma IDN no Universidade Portugal bele fó fiar nafatin ba nia hasai kursu mestradu kompletu iha Portugal.

“Saida mak ha’u hetan ha’u sente hakdodak no sai hanesan dezafiu ida atu dezafia ha’u, bainhira profesór sira hatudu ha’u bele hetan valór boot. Tanba ha’u laiha formasaun Portugés. Maibé ha’u iha vontade atu apriende Portugés nu’udar ita-nia lian ofisiál. Ha’u kontente tanba esforsu hosi estuda maka’as hatudu rezultadu di’ak. Entaun, ha’u hetan oportunidade ba eskola iha Universidade Portugal,” nia haktuir.

Jornalista: Eugénio Pereira

Editór: Xisto Freitas

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!