DILI, 06 agostu 2019 (TATOLI)-Komisaun Anti Korrupsaun (CAC-sigla portugés) tuir formasaun ba loron tolu kona-ba prevensaun anti korrupsaun ninian.

Adjuntu KAK ba prevensaun no sensibilizasaun, Luis Oliveira Sampaio, hateten, formasaun loron tolu KAK konvida instituisaun KAK hosi Hongkong hodi fahe esperiénsia iha diresaun prevensaun anti korrupsaun nian, atu hatene sira nia estratéjia, modelu no aproximasaun, relasiona ho servisu prevensaun ninian.
“Ha’u hanoin kestaun ida nee, mós hola parte iha KAK nia planu atu dezenvolve polítika nasionál, razaun mak enkaixa idea ka esperiénsia atu halo komparasaun, saida mak sira halo hodi halo prevensaun iha sira nia rain,” esplika Luis Oliveira Sampaio, ohin, ba jornalista sira iha otél Ramelau, Dili.
Nia hatutan, KAK uza esperiénsia ida nee hanesan estudu komparativu, esplora sira nia esperiénsia, se karik han malu ho kontextu timor nian atu KAK mós bele uza ba servisu prevensaun nian iha futuru.
Nia afirma, Hongkong iha sistema ida ne’ebé mak di’ak liu no dezenvolvidu. Nune’e KAK bele aprende hodi sai hanesan esperiénsia ba futuru.
Eis Diretór JSMP mós afirma liu tan, durante nee, liuhosi lei aplikavel sira kódigu penal ko’alia kona ba asuntu korrupsaun nian limita kompeténsia KAK n ba iha krime ezersísiu funsaun públiku, entaun la kobre krime sira ne’ebé mak ligasaun ho setór privadu. Maibé, agora daudaun Parlamentu Nasionál liuhosi komisaun A diskute no elabora hela, projetu lei KAK inklui mós krime sira ne’ebé ligasaun ho setór privadu.
“Ita aprende antesipadamente ita hahú ona, atu nune’e tama iha vigor, ita iha ona esperiénsia hodi atua ba krime sira ne’ebé relasionadu ho setór privadu nian,” Luis Sampio hateten.
Jornalista : Domingos Piedade Freitas
Editór : Francisco Simões