iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

Xanana Nia Lian “TATOLI” (VII)

Xanana Nia Lian “TATOLI” (VII)

Komandante Ein-Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão. Imajen/Eugénio Pereira

DILI, 20 agostu 2019 (TATOLI)—Aileu, rai-husar Aileu nu’udar fatin istóriku ida ba Timor-Leste nia luta. Rai-husar Aileu nu’udar rai-husar Timor-Leste nian be hodi harii bandeira Riin Besi-Axu Talin be Korente iha Ai-Kurus [Aileu].

Riin besi-axu, riin ukun rasik-aan ninia, harii tebes duni iha rai husar Aileu nia husar loloos. Kuda talin ukun rasik-aan nian nu’udar talin be korente ne’ebé kesi “Ukun Rasik-Aan” iha riin besi-axu be nunka atu meat [ferozin] no nunka atu tohar husi jerasaun ida ba jerasaun ida seluk.

 Iha komemorasaun loron Konsulta Populár ba dala-20 (30 Agostu 1999-30 Agostu 2019) ne’e, Kay Rala Xanana Gusmão nia lian “TATOLI”-Tama To’o Lidun, rai-husar Aileu nia lidun hodi tatoli ba rai-rai. Katak, rai-husar Aileu mak sai Timor-Leste nia husar no sai husar loloos ba Timor-Leste nia luta hodi hadau ukun rasik-aan husi tauk ida atan-nian no tauk ida mate-nian.

Fatin Rezisténsia no Prizaun Ba Prizioneirus Politiku Sira

“Iha Aileu, fatin marka iha memória rezisténsia-nian, mak Ai-Kurus, nu’udar sede ba Komisariadu no Setór, nu’udar sentru ba Reabilitasaun Nasionál, ne’ebé hanaran ho RENAL, sai mós fatin ba dadur no sulan prizioneirus politikus sira, inklui Proklamadór Francisco Xavier do Amaral, fatin ba desizoens balun, hanesan Movimentu SKY LIGHT, ne’ebé hili opsaun atu rende ba inimigu sira,” Kay Rala Xanana Gusmão haktuir.

Maluk sira hotu…

Iha loron hirak ne’e, ita sei hamutuk selebra loron boot ida iha ne’ebé, tinan ruanulu liu ba, povo tomak mak hamriik, determinadu tebes atu ba tú iha urnas, hodi hadau tiha ita-nia rain husi invazores no okupantes sira.

Iha loron hirak ne’e, mak loloós ita hotu tenke halo reflesaun kona-ba funu naruk ne’ebé ita hasoru ho terus no susar barak tebes.

Depois de fulan Abril tinan 1974, timoroan sira organiza-aan tuir sira-nia hanoin ba futuru Timor Lorosa’e nian, hodi nune’e polítika mak la’o makaas iha ita-nia rai-laran. Kontradisoens iha ideolojias halo partidus sira komesa soran malu, no UDT halo golpe iha Dili. Kalan ne’ebé, UDT atu halo golpe, ha’u, nu’udar responsavel ba seguransa iha Sede Comite Central Fretilin (CCF), mak lori sai membrus Komité Sentrál husi Dili, liuhusi Becora leten ba Mota-Ulun. Komité Sentrál, la kleur, muda sa’e mai Aileu.

Iha Dili, militares tomoroan sira husu ba UDT ho FRETILIN bele ko’alia hodi evita konflitu ne’e sai boot liu. Ho ida ne’e, mak Juvenal Inácio Sera Key, mai to’o Aileu, atu kontaktu ho Diresaun Comite Central Fretilin (CCF) nian. Militantes timoroan, ho Primeiru Sarjentu José da Silva, ‘prende’ tiha kelikópteru militár Portugués nian ne’e, no hamutuk ho Komité Sentrál toma konta tiha Kuartel Aileu, hodi proklama kontra-golpe.

Depois de konflitu armada ne’e, inimgu komesa tama iha fronteira, hodi okupa ona Atabae, nune’e Fretilin halo proklamasaun unilateral ba Indpendénsia, hodi hamosu nasaun Republika Demokrtaika Timor-Leste (RDTL), iha 28 de Novembru tinan 1975.

Iha dadeersan loron 7 fulan Dezembru tinan ne’e duni, Dili hadeer ho hakfodak tanba avioens Indonéziu semo hale’u Sidade, hodi soe parakedista.

Nicolau Lobato ho membrus seluk husi Komité Sentrál no Komandantes Superiores balun Diresaun da Luta no Komandu Militár sa’e kedas mai foho hela iha Laulara, liu semana ida, hodi buka tahan, maibé tiru husi kaiñoens ho morteirus tarutu hale’u tiha foho lolon Dili-nian.

Populasaun barak mak sa’e mós ba foho, lalin sasán no kous oan sira, la’o ho terus boot, kole no hamlaha. Tanba la tahan ona ho presaun inimigu nian, ne’ebé avansa dahuluk ona ho tankes de guerra, Nicolau Lobato ho Komité Sentrál hakiduk mai Aileu, depois ba liu Maubisse.

Husi tempu ne’eba, iha fatin hotu-hotu hala’o hela rezisténsia, maibé tuir de’it komandantes sira ida-idak nia inisiativa. Iha ona fulan Maiu tinan 1976, mak akontese reuniaun iha Soibada, hodi organiza Estrutura Rezisténsia da Luta Armada nian, tuir Setores militares no Komisariadus Politikus. Nune’e, Aileu tama iha Setór Sentru Norte, hamutuk ho Dili ho Manatuto.

Iha fulan Maiu, tinan 1977, depois de reuniaun Comité Central Fretilin (CCF), iha Laline, mosu problemas iha nível nasionál, ne’ebé hada’et ba Rai Laran tomak. Maibé, inimigu mós hahú kedas ona ninia operasoens boot, hanaran Operasoens Serku no Anikilamentu ba Bazes de Apoi, iha ne’ebé ezije ba populasaun no forsas hakiduk no halo movimentu makaas hodi mate hamlaha, moras nomós, ho deskontrolu boot, ema barak mate tanba inimigu oho. Inimigu hahú sobu husi Setór Fronteira Sul, ba Fronteira Norte, mai Setór Sentru Norte, ne’enbé inklui Dili, Setór Sentru Sul no Sentru Leste, hodi liu ba Setór Ponta-Leste.

Setóres hotu-hotu naksobu tutuir malu, no situasaun defisil ne’e hotu mak halo populasaun tomak, iha nível nasionál rende ka ema kaptura hotu. Populasaun ema kaer hotu, forsas mós rende. Inimigu bele hetan kontrolu total ba vila sira hotu.

Iha Aileu, fatin marka iha memória rezisténsia-nian, mak Ai-Kurus, nu’udar sede ba Komisariadu no Setór, nu’udar sentru ba Reabilitasaun Nasionál, ne’ebé hanaran ho RENAL, sai mós fatin ba dadur no sulan prizioneirus politikus sira, inklui Proklamadór Francisco Xavier do Amaral, fatin ba desizoens balun, hanesan Movimentu SKY LIGHT, ne’ebé hili opsaun atu rende ba inimigu.

Maibé, neineik, atividade klandestina bele book-aan daudauk, hodi fornese informasoens ba Ai-laran no bele simu informasoesns, hodi haruka liu ba Rai-liur.

Iha 1980, husi Ponta-Leste, ha’u, hamutuk ho kompañia ida, ne’ebé hanaran Destakamentu Ligasaun Nasionál (DLN), ami esforsa-aan mai to’o Sentru no Fronteira, hodi buka tuir kuadrus no forsas ne’ebé namkari. Mai to’o duni Remexio, maibé la konsege hakat liu ba Fronteira Norte, tanba inimigu, ne’ebé buka tuir sira ne’ebé halo operasaun iha Dare no Marabia, mak tahan tiha, hodi ami fila ba Sentru-Leste no esforsa-aan to’o duni Fronteira Sul hodi hetan komandantes balun no forsas.

Nune’e mak bele duni hala’o Konfernsia Nasionál, iha Laline, iha fulan Marsu tinan 1981, atu reorganiza fali Frente Armada no Rezisténsia tomak, hodi kria Conselho Nacional de Resizténcia  Maubere).

Maluk barak rona ona kona-ba “kontak dame” ka Sesar Fogo iha tinan 1983. Husi Ponta-Leste ha’u hakat ba Sentru hodi hasoru membru Komite Sentral Fretilin (CCF) atu bele aprova kontaktu ho Ofisiais Militares no konkorda kona-ba objetivus Rezisténsia nian.

Objetivu ne’ebé aprezenta ba governu Indonezia, liu husi Koronel Purwanto, mak negosiasoens ba Solusaun Pasifika, hodi rezolve problema Timor Leste nian.

Dalan ba negosiasoens ne’e komandu da luta propoen; (1) Envolvimentu nasoens unidas nian, hodi buka halibur Portugal, nudar pótensia administrante, ho Indonézia nu’udar pótensia okupante; (2) Envolvimentu fórsas politikas hotu-hotu iha Timor-Leste, atu partisipa iha negosiasoens; (3) Referendu fó ba povu oportunidade atu fó sai ba mundu kona-ba sira-nia direitu; (4) Husu mós envolvimentu internasional iha prosesu ne’e.

Conselho Naciobal Resisténsia Maubere (CNRM) hala’o nia kaar to’o 1998, hodi muda ba CNRT (Conselho Nacional da Resisténsia Timorense), iha Paniche , Portugal, halibur Fretilin, UDT no Partidus seluk.

Tinan 1983 too tinan 1999, povo maubere hein kedan TINAN SANULU RESIN NEEN!

Ohin, iha Aileu, ita halo selebrasoens ba Konsulta Populár, ne’ebé hahú husi Munisípiu Lautem, iha loron 31 fulan Jullu 2019, ho hanoin katak povu tomak bele haksolok no halo reflesaun ba eventu boot ne’e, husi kedas Funu hahú!

Ha’u hakruuk ba Rai-lulik no Matebian sira hotu, lahaluha ita-nia Eroi sira hotu, ne’ebé ha’u labele temi ida por ida, Kuadrus Militantes no poltikus nomós kombatentes Falintil Asswa’in nian nomós populasaun hotu ne’ebé mate iha funu laran, imi rasik, maluk sira, labele haluha.

Hako’ak boot ba maluk sira tomak!

Kay Rala Xanana Gusmão

Notísia relevante:Xanana Nia Lian “TATOLI” (VI)

Jornalista: Cancio Ximenes

Editór      : Rafy Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!