DILI, 11 outubru 2019 (TATOLI) – Proteje ai-parapa ida, salva balada tasi no nia emar baluk ida nia moris iha planeta ne’e. Ai parapa sai knuuk (fatin) ba ikan, kadiuk, boek, manu inklui ular tasi sira no prevene erozaun inklui bareira ba invazaun tasi-been, anin, laloran boot ou tsunami.
“Ai-parapa importante tebes tanba sai knuuk ba balada tasi sira no salva risku sira liuliu tasi-sa’e no fó mós benefísiu ekonomia ba komunidade sira ne’ebé hela besik área tasi ibun,” dehan Diretór Nasionál Agro-Floresta no Jestaun Basia Idrográfika, Jacinto Soares, ba jornalista sira iha EBC Akanunu-Hera, Dili, ohin.
Tanba ne’e, diretór ne’e adianta hahú koopera ona ho Sekretáriu Estadu Ambiente, Ministériu Agrikultura no Peska hamutuk ho Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD)-Global Environment Facility (GEF).
“Ita hahú konserva área kosteira sira hodi kuda ai-parapa kuaze iha munisípiu sira ne’ebé besik area tasi ibun”, katak.
Nune’e, nia husu ba peskadór no populasaun sira atu kuida ai-parapa iha area kosteira sira tanba sei fó benefísiu ba jerasaun foun.
Diretora Nasionál Sentru Edukasaun no Informasaun Ambientál SEA, Aménica Machado, afirma SEA kontinua sensibiliza atu sidadaun hotu hadomi ambiente liuliu proteje no konserva ai-parapa sira iha área tasi ninin.
“Ita kontinua eduka ita-nia emar sira atu labele estraga ai-parapa iha área kosteira liga ba ambiente no fó benefísiu ba sira-nia moris”, katak
Entretantu abitante Hera, João Moniz, dehan komunidade no peskadór sira hahú iha konxiénsia atu proteje no konserva ai-parapa. “Ami hahú hatene benefísiu no importánsia husi ai-parapa liuliu liga ba ambiente no ekonomia ba ami-nia moris. Ami promote sei proteje no konserva”.
Tuir dadus ekosistema ai-tasi sira nian iha kna’ar importante hodi proteje moris no fó benefísiu ekonómiku ba povu Timor-Leste liuliu abitante sira ne’ebé moris iha tasi ninin.
Ai-tasi sira iha Timor-Leste hatudu distribuisaun luan tuir kosta Norte no Súl iha territóriu ho área kontínua no fragmentadu. Área kobertura totál maizumenus ektare 1.300.
Dezde dékada 1940 to’o 2015 ekosistema ai-tasi sira hetan impaktu maka’as hosi esplorasaun ba agrikultura, madeira, no atu harii uma hela-fatin. Enkuantu porsentu 90 hosi Timor-Leste nia ekosistema ai-tasi sira ho estimativa maizumenus ektare 9.000 mak halakon tiha ona tanba presaun antropojéniku (mai husi atividade umana).
Nune’e, Governu hahú esforsu kuda ai-parapa iha área kosteira sira kuaze ektare 19, ho objetivu atu proteje liña kosteira hodi konserva ai-parapa, hodi bele proteje balada tasi atu fó benefísiu ekonómiku ba populasaun.
Governu mós hala’o polítika edukasaun hodi hasa’e komunidade nia kapasidade, liuhosi treinamentu iha area agro-floresta no ortikultura bele enkoraja komunidade sira hadomi ambiente.
Ho karakterístika importante ida, inter-konetividade ambiente terrestre, bee-midar no tasi (bee-masin) nian. Ai-tasi sira moris iha ambiente rua ne’e no serve nu’udar rezervatóriu ba nutriente no projetu ekosistema rai no tasi laran nian.
Jornalista: Florencio Miranda Ximenes
Editora : Maria Auxiliadora