iklan

EKONOMIA, HEADLINE

CCI-TL husu Governu prepara emprezáriu nasionál kompete bainhira adere OMK

CCI-TL husu Governu prepara emprezáriu nasionál kompete bainhira adere OMK

CCI-TL no MKAE halo sensibilizasaun públika ho empreza nasionál kona-ba prosesu adezaun Timor-Leste ba OMK, iha salaun Otél Novo Turismo, Bidau Lecidere, sesta (22/10). Imajen TATOLI/Francisco Sony

DILI, 22 outubru 2021 (TATOLI)–Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés) hamutuk ho Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), iha sesta ne’e, halo sensibilizasaun públika ba emprezáriu nasionál, kona-ba adezaun Timor-Leste sai membru Organizasaun Munidiál Komérsiu (OMK).

Tuir Prezidente CCI-TL, Oscar Lima, atu sai membru organizasaun mundiál ne’ebé regula no fasilita negósiu entre internasinál no nasionál, emprezáriu nasionál sira nu’udar autór, tanba ne’e presiza prepara kondisaun ba sira.

Prezidente CCI-TL, Oscar Lima. Imajen TATOLI/Francisco Sony

“Husu ba ita-nia governante atubele prepara ita-nia setór privadu halo didi’ak, nune’e bainhira ita tama ba OMK halo kompetisaun ruma karik, ita labele lakon ho ema seluk, tanba ne’e sei iha tempu tinan ida sai membru, normalmente Governu tenke selu kouta, tanba ne’e Governu tenke prepara ninia emprezáriu nasionál,” Prezidente CCI-TL hateten iha salaun Otél Novo Turismo, Bidau Lecidere.

Notísia relevante: Timor-Leste hahú hatudu pasu pozitivu adere ba OMK

Emprezáriu timor-oan ne’e dehan, presiza kria kondisaun tanba empreza nasionál seidauk iha kapasidade sufisiente kompete iha merkadu globál.

CCI-TL no MKAE halo sensibilizasaun públika ho empreza nasionál kona-ba prosesu adezaun Timor-Leste ba OMK, iha salaun Otél Novo Turismo, Bidau Lecidere, sesta (22/10). Imajen TATOLI/Francisco Sony

“La signifika empreza rai-laran labele kompete, maibé iha Timór pelumenus iha emprezáriu 100 mak sai forte liután. Tanba ne’e, husu Governu fasilita finansiamentu hanesan kréditu, lei terra no propriedade ne’e karik bele iha ona sertifikadu, nune’e fó forsa tanba daudaun laiha, nune’e mós kontrola empreza kiik sira hosi rai-li’ur, hanesan suku ropa kuak mós sira mai hotu iha Timor-Leste, ha’u hanoin Governu tenke kontrola,” nia akresenta.

Oscar Lima konsidera kondisaun hirak ne’e halo emprezáriu nasionál kiik sira susar atu kompete iha terrenu no sai hanesan dezafiu ba emprezáriu nasionál bainhira atu halo kompetisaun ho empreza internasionál sira.

“Emprezáriu barak seidauk iha kapasidade atu kompete ho emprezáriu rai-li’ur, ne’ebé husu ba Governu la’os atu fó osan ba emprezáriu sira, maibé fó de’it kondisaun atu la’o no fó kapasitasaun ba ita-nia emprezáriu sira, tanba maski sira balun eskola boot, maibé sei menus informasaun atu sai emprezáriu  di’ak,” nia tenik.

Presiza planu lejizlasaun

Asesór MKAE, Estanislau Aleixo da Silva, hateten, OMK iha regulamentu rasik no halo tramentu tuir regra organizasaun ne’e nian, ne’ebé transparénsia, fundamentál no tratamentu igual.

Asesór Senior MKAE, Estanislau Aleixo da Silva. Imajen TATOLI/Francisco Sony

“Relasiona ho adezaun, OMK husu Timor-Leste atu aprezenta planu lejizlasaun, ne’ebé hosi ita-nia parte ne’e, lejizlasaun mak importante iha área komérsiu, indústria, no ekonómika,” nia dehan.

Aleinde ne’e, Timor-Leste presiza armoniza lei sira ho lei internasionál, tenke halo tradusaun ba lian inglés, tanba hanesan OMK nia lian ofisiál.

“Ida-ne’e aspetu importante ida, tanba bainhira halo akordu ida ho rai seluk, tenke bazeia ba lei internasionál, lei akordu kooperasaun ekonómika no komérsiu bazeia ba lei internasionál no bazeia mós Timor-Leste nia lei,” nia esplika.

Notísia relevante: Adezaun ba OMK, MKAE prontu hadi’a lejizlasaun fasilita investimentu

Ba kestaun armoniza lei, OMK fó prazu atu negosia, kompleta, no iha tempu hanesan halo tradusaun ba lei.

Iha fatin hanesan, Koordenadór Sekretariadu Adezaun Timor-Leste ba OMK, Cesar Dias Quintas, konsidera, atividade ne’ebé CCI-TL realiza ne’e importante atu partilla informasaun hamutuk atu envolve setór privadu hanesan pilár importante ba organizasaun mundiál ne’ebé atu adere.

Koordenadór Sekretariadu Adezaun Timor-Leste ba OMK, Cesar Dias Quintas. Imajen TATOLI/Francisco Sony

“Ami agradese tebes tanba ohin CCI-TL bele iha oportunidade realiza atividade hodi fahe informasaun hamutuk oinsá prosesu adezaun ba oin, tanba OMK rasik ninia prinsípiu fundamentál halo negosiasaun no sai referénsia ka baze ita-nia integrasaun iha rejionál no mundiál, ne’e hatudu ba mundu katak Timor-Leste iha kapasidade hola parte ba mundu komérsiu liuhosi OMK,” nia dehan.

Iha loron 13 juñu 2017, Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru aprova memorandu rejime komérsiu esternu vijente iha Timor-Leste, ne’ebé hanesan desizaun ida atu fó biban ba MKAE lori dokumentu ba OMK atu hahú halo negosiasaun ho organizasaun mundiál ne’e.

Nune’e, bainhira halo negosiasaun presiza lori memorandu free trade agreement kona-ba rejime komérsiu.

Durante ne’e Timor-Leste hamutuk ho país 22 seluk sai observadór hodi akompaña prosesu no kumpre rekezitu hodi sai membru hanesan ho nasaun 164 sira seluk.

Hanesan país observadór, Governu estabelese grupu traballu ba OMK hanesan komité traballu hodi halo preparasaun, negosiasaun, prienxe rekezitu no tuir enkontru koordenasaun ho Estadu membru.

Iha grupu traballu ne’e, Timor-Leste husu Portugal atu prezide tanba sira iha esperiénsia barak kona-ba kestaun ne’e no fó apoiu bainhira halo negosiasaun.

Adezaun ne’e ho hanoin ida katak Governu bele halo parseria ho setór privadu nasionál no internasionál atu loke kampu traballu ba timor-oan.

OMK hanesan organizasaun ne’ebé regula komérsiu entre país sira ho objetivu atu garante katak atividade komersiál hotu la’o ho forma fasil, livre, previzível no posível.

Jornalista : Arminda Fonseca

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!