DILI, 03 dezembru 2021 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hateten presiza halo reflesaun ba sustentabilidade finanseiru to’o ba iha jerasaun sira tuir mai.
Notisia Relevante: Sustentabilidade fundu petrolíferu, KKFP sujere Governu hahú respeita regra RSE
http://www.tatoli.tl/2021/01/26/sustentabilidade-fundu-petroliferu-kkfp-sujere-governu-hahu-respeita-regra-rse/#
“Ha’u hakarak fó komentáriu balun ba pergunta horisehik levanta importante loos reflesaun nian, katak ita halo uluk programa mak tau osan ka tau uluk osan mak halo programa, ida-ne’e pertinente. Nune’e fó resposta primeira kestaun mak ko’alia kona-ba sustentabilidade finanseira. Ita hotu, Governu ba Governu preokupasaun bo’ot mak osan ne’e aban-bainhira sei to’o jerasaun sira tuir mai ka lae no se la to’o saida mak tenke halo,” Xefe Governu hateten iha ambitu debate proposta OJE 2022 faze jeneralidade ba loron datoluk nian, iha Parlamentu Nasionál, sesta ne’e.
Nia hateten, ida-ne’e hanesan baze sentrál atu ema hotu halo reflesaun kona-ba sustentabilidade finanseira, hodi tau uluk rekursu ka programa maibé iha reforma lubuk mak halo ona.
“Primeiru reforma mak finansa públika. Ha’u hanoin reforma ida tuir mai mak administrasaun Estadu,” nia dehan.
Eis Prezidente Repúblika ne’e hateten, tenke haree prinsípiu tolu (3) mak planeamentu importante ba Timor-Leste atu ba ne’ebé no kontrolu hatudu to’o ona iha ne’ebé. Tanba labele kontrolu buat ne’ebé to’o iha ne’e, ho Parlamentu Nasionál nune’e presiza kontrola planeadu.
“Ita daudaun halo uluk reforma finansa públika tarde Governu no Governu seluk tuir mai tenke halo reforma administrasaun sentrál Estadu nian, nune’e bele hetan Estadu ida ki’ik tanba agora boot,” nia dehan.
Aleinde nia piramide kontráriu Governu sentrál mak instituisaun boot liu munisípiu sira mak ki’ik haruka funsionáriu ba munisípiu lakoi ba.
Tanba ne’e, Xefe Governu ne’e hateten saida mak prepara no Governu prepara hela mós ba tranzisaun Governasaun eletrónika.
“Governasaun eletrónika ema na’in 10 nia servisu ema ida mak halo, entaun ida-ne’e bele redús,” nia salienta.
Maibé ema sira ne’ebé servisu laiha rezolve oinsa mak ba oin define polítika retensaun no reforma. Nune’e, ikus liu mak Estadu nia entervienente hanesan normalmente iha nasaun hotu regula.
“Ita-nia faze dezenvolvimentu Estadu ida intervinente tanba problema barak, parseiru dezenvolvimentu inklui setór privadu prátikamente sira-nia partisipasaun iha dezenvolvimentu ki’ik liu,’’ nia hateten.
Fila-fali ba reforma finansa públika, Timor-Leste halo buat tolu tenke hadi’a ninia difinisaun presiza klaru. No ida mak haree de’it ba kresimentu ekonómiku ka dezenvolvimentu ekonómiku.
Se haree iha Banku Munisiál, FMI, organizasaun internasionál sira halo analiza ba Timor-Leste nia ekonómia iha baze indíse dezenvolvimentu umanu, maibé Timor-Leste halo analiza baze despeza Estadu, despeza setór privadu no família sira tanba ne’e konkluzaun la han malu.
Tanba ne’e, hanoin iha programa oitavu Governu KOnstitusionál tau ema mak sentru dezenvolvimentu siginifika setór edukasaun, saúde, formasaun téknika profisionál, agrikultura no sira-ne’ebé nesesidade imediata bee-moos, eletrisidade tenke aumenta osan no seluk redús osan.
Kombina ho planeamentu programasaun ho orsamentasaun no daudaun kria sistema atu hadi’a planeamentu ida kultu prazu, por exemplu planeamentu asaun annual to’o longu prazu. Nune’e, iha integrasaun tanba buat hotu labele halo dala ida maibé halo uitoan-uitoan tuir rekursu no asuntu seluk mak define prioridade.
Taur Matan Ruak haktuir, kona-ba dokumentu Estudu ida paralelamentu ho Planu Rekuperasaun Ekonómika (PRE) hosi Institutu internasionál Growing Centre fó rekomendasaun ba Timor-Leste.
Sira dehan hanesan ne’e se estratéjia di’ak primeiru tenke prátiku abordajen ida pasu ba pasu katak labele halo buat hotu dala ida maibé halo uitoan-itoan, nune’e tenke realista objetivu sira tuir rekursu ne’ebé iha no tenke adapta ba situasaun realidade ba nessesidade.
Projeitu ka atividade ne’ebé halo bele lori benefisíu ba sidadaun no ikus liu bazeadu ba empregu.
Nia dehan, relatóriu organizasaun internasionál ne’e tuir fali saida mak prioridade aprezenta iha pontu neen atu tuir.
Primeiru bele implementa, probalidade atu prodús efeitu sosiál ekonómiku pozitivu aseguradu, finanseiru tenke sustentável, lori benefísiu lais ba povu no ikus liu kria atividade produtiva.
“Hanoin planeamentu mak tenke uluk no di’ak ho realístiku bazea ba nessesidade real,” nia dehan.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes