Top

Rogério Lobato ho polítika forte iha nia kandidatura prezidensiál

Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) períodu 2022 to’o 2027, ho  númeru sorteiu 4, Rogério Tiago Lobato. Imajen/Argentina Cardoso.

DILI, 16 marsu 2022 (TATOLI)–Kandidatura Prezidente Repúblika, Rogério Lobato, númeru sorteiu haat introdús prioridade haat ne’ebé forte tebes mak hametin ekonomia, tane aas kultura no identidade nasionál liu-liu moderniza FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hodi asegura soberania no riku-soin tasi.

“Ha’u-nia programa prioridade haat inklui moderniza F-FDTL no PNTL tanba to’o oras ne’e Estadu Timor-Leste sei fraku asegura riku-soin iha Tasi-laran hodi loke dalan ba ema kontinua na’ok ikan liuhosi peska ilegál,” Kandidatu PR Rogério Lobato, kompromete perante apoiante iha kampaña eleitorál.

Biografia: FAMÍLIA

Rogério Lobato oan husi Narciso Manuel Lobato (husi Leorema, Bazartete) no Felismina Alves Lobato (husi Malurucumo/Macadique, Uatu-Lari). Nia aman mate iha loron 26 fulan abril iha tinan 1976 iha Leorema. Avo mane maternu husi Regério mak Domingos da Costa Alves (mai husi Samoro, Soibada) nu´udár katekista iha Uato-Lari.

Rogério iha maun-alin 12, sira hotu laiha ida mak sei moris: Nicolau dos Reis Lobato, António Bosco Lobato , Maria Cesaltina Francisca Alves Lobato, Januário do Carmo Alves Lobato, Domingos Cassiano Maria da Silva Lobato, Luís Francisco de Assunção Alves Lobato, Silvestre Lobato, Madalena de Canossa Alves Lobato, Elga Maria do Rosário Alves Lobato, José Bernardo Alves Lobato, Silvestre Agostinho Alves Lobato no Elisa Maria Lobato.

Nicolau Lobato nu’udar komandante FALINTIL desde 1976 no nominalmente Presidente Timor-Leste nian iha tinan 1978 to’o mate luta kontra okupante indonézia sira, nune´e’e mós nia maun alin na’in-neen seluk. Nia irmaun Silvestre moris no fila kedas no José hetan oho durante luta ba poder kontra UDT. Nune’e mós Domingos, prezidente organizasaun estudantil FRETILIN UNETIM , ne´ebé hetan oho iha masakre Wedauberek.

Prima kiik husi  Lobato sira mak Lúcia Lobato, Ministra Justisa iha Governu Xanana Gusmão iha tinan 2007 – 2012 , no prima husi  Luís Maria Lobato okupa kargu Vice- Ministra Saúde iha okaziaun Barak.

IHA TEMPU KOLÓNIA NO OKUPASAUN

Rogerio Lobato estuda iha eskola Colégio Nuno Alvares Pereira na Missão do Sagrado Coração de Jesus, iha Soibada. Depois, mai fali iha  veio l seminário inferior Nossa Senhora de Fátima iha Dare , mas ikus mai muda hikas ba Liceu Dr. Francisco Machado.

No finál períodu koloniál Portuges, Lobato nu´udár profesór dalen Latina iha tempu parsiál e ofisiál mais graduadu asendénsia timorense husi tropa koloniál sira. Wainhira guerra sivíl nakfera iha Timor-Leste iha tinan 1975, Governu koloniál portugés delega nia  nu´udár emissáriu ba Aileu, fatin ne´ebé FRETILIN okupa kampu ba treinu ezérsitu. Maibé, muda tiha nia misaun no provavelmente apoiu parsialmente maioria husi soldadu Portugeses raan timor-oan ne´ebé mak ingeresa ka tama iha  FRETILIN.

Iha tempu badak nia laran, Lobato sai komandante  FALINTIL no Ministru  Defeza husi Governu FRETILIN nian, ne´ebé proklama independéncia Timor Leste iha tinan 1975.

Hafoin loron hirak hahu invazaun boot husi Indonésia mai Timor Leste iha loron 7 fulan dezembru tinan 1975 no nia sai ba raí-li’ur hodi hetan apoiu ba Timor Leste. Nune´e´e, Vise-Ministru sira mak asume kargu ministériu.

Rogério Lobato hela iha estranjeiru durante tempu  okupasaun, inklusiva iha Cuba. Hetan treinamentu militár husi Xina, Vietnã no POLISARIO. Iha 1978, Lobato hasoru malu lalais ho Khmer Vermelho iha Cambodia antes nia muda ba Angola.

Iha ne´ebá, nia kumpre sentensa prizaun tinan haat tanba kontrabandu diamante desde tinan 1983. Iha fulan outubru tinan 2000, Lobato fila mai  Timor-Leste husi Portugal. Durante períodu exílio, Lobato sai membru Comité Central FRETILIN e adversáriu Político, Xanana Gusmão.

IHA TEMPU INDEPENDÉNSIA TIMOR-LESTE

Iha kampaña eleitorál ba eleisaun Assembleia Konstituante iha 2001, Lobato halo kampaña ho nia prestígiu hanesan komandante dahuluk FALINTIL nian no iha ne´e, liu-liu entre  veteranu sira. Kombatente husi FALINTIL barak mak lá aseita kriasaun Forças de Defesa de Timor-Leste ho nune’e laiha empregu no sem perspetiva. Rogerio Lobato promete ba sira konseitu foun.

Iha primavera tinan 2002, Lobato hari Associação dos Antigos Combatentes, FALINTIL, nu´udár asosiasaun datoluk husi asosiasaun veteranu sira tolu iha país ne´e. Iha fulan maiu tinan 2002, Lobato organiza  marsa ida ba milhares de veteranos FALINTIL mai Dili. Ofisialmente atu  komemora loron independénsia, maibe klaramente nu’udár  sinál ida ba nia poder nia pozisaun.

Iha 20 maiu, Lobato sai Ministro de Assuntos Internos, eis Ministro do Interior iha Primeiro-Ministro, Marí Alkatiri nia okos iha 2003. Governu lokál polísia sira subordinadu ba nia.

Rogerio Lobato hetan ataka husi polísia unidade rua fortemente armadu no mobilizadu. Unidade hirak ne’e mós besik  ba dl AC75 (Associação de Ex-Lutadores de 1975), ho nia prezidente mak  Lobato.

Jornalista : Zezito Silva

Editór       : Cancio Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!