DILI, 04 abril 2022 (TATOLI)—Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), realiza reuniaun datoluk komisaun interministeriál adezaun Timor-Leste ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) hodi fó apresiasaun ba serbisu ekipa téknika ne’ebé prepara dokumentu molok aprezenta iha reuniaun altu nível.

“Ohin ita halo apresiasaun ba dokumentu, ne’ebé ekipa téknika prepara ona antes submete ba Konsellu Ministru no lori ba reuniaun grupu traballu iha loron 29 abril iha Jenebra,” Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral, hateten iha Timor-Plaza, segunda ne’e.
Dokumentu hirak ne’e iha pontu neen hanesan elementu grupu traballu, pergunta adisionál hosi Estadu membru OMK, tabela apoiu setór agrikultura, lista medida sanitária, planu asaun legislasaun no nota akompañamentu.
Notísia relevante: Komisaun interministeriál atualiza serbisu adezaun Timor-Leste ba OMK
Adezaun ba organizasaun mundiál ne’e tanba haree ba antes ne’e Timor-Leste adota merkadu livre ne’ebé halo atividad negósiu ho país barak.

“Nune’e bainhira Timor-Leste tama OMK, nia vantajen mak bainhira iha disputa ruma entre ita-nia setór privadu ho parseiru sira hosi rai-li’ur, organizsaun ne’e serve atubele rezolve disputa sira entre komérsiu multilaterál no bilaterál nian,” Ministru esplika.
Nune’e, rekursu ne’ebé Timor-Leste iha atu hola parte iha organizasaun mundiál ne’e mak merkadu iha produtu importante rua mak tenke kuidadu hanesan servisu no produtu agríkola inklui rikusoin rai hanesan mina-rai sira.
“Ita tenke prepara-an ba nível bilaterál no multilaterál, tanba ita sei liga ho kompañia multinasionál sira, nune’e bainhira ita hakarak proteje merkadu no produtu sira, ita tenke prepara estratejia natón atubele iha faze negosiasaun no ita avansa ho marjen ne’ebé ita hakarak,” nia dehan.
Dokumentu sira ne’ebé aban bainrua vinkula Estadu halo negosiasaun ho rai seluk, tinan ne’e tama ona faze negosiasaun ho país ne’ebé interese ba merkadu produtu no bens,” governante ne’e informa.
Durante ne’e Timor-Leste hamutuk ho país 22 seluk sai observadór hodi akompaña prosesu no kumpre rekezitu hodi sai membru hanesan ho nasaun 164 sira seluk.
Hanesan país observadór, Governu estabelese grupu traballu ba OMK hanesan komité traballu hodi halo preparasaun, negosiasaun, prienxe rekezitu no tuir enkontru koordenasaun ho Estadu membru.
Adezaun ba organizasaun mundiál ne’e ho hanoin ida katak Governu bele halo parseria ho setór privadu nasionál no internasionál atu loke kampu traballu ba timor-oan.
OMK hanesan organizasaun ne’ebé regula komérsiu entre país sira ho objetivu atu garante katak atividade komersiál hotu la’o ho forma fasil, livre, previzível no posível.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina