iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL, HEADLINE

Loron internasionál família: Inan-aman sai modelu ba oan sira

Loron internasionál família: Inan-aman sai modelu ba oan sira

Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hamutuk ho ninia espoza Cidália Mouzinho Nobre Guterres no oan sira. Imajen/Mídia PR.

Família sai pontu determinante ida ba sosiedade nia moris. Família ne’ebé di’ak sei forma sosiedade ne’ebé di’ak. Tanba ne’e, família tenke sai eskola dahuluk ne’ebé eduka ema kona-ba moris, domin, lia-loos, justisa, dame, fiar ho hahalok simples ne’ebé iha sentidu kle’an kona-ba virtude tomak.

DILI, 13 maiu 2022 (TATOLI)–Kombate mudansa klimátika no nia efeitu sira, Permakultura Timor-Leste (PERMATIL) rekoñese katak papél inan-aman importante ba oan sira atu kuidadu ambiente, konserva, prezerva no proteje ai-horis no balada ka animál fuik sira.

“Inan-aman tenke hatudu ezemplu. Kontinua fó mensajen ba oan sira, la’ós de’it ba eskola, manorin sira fó mensajen ba sira (oan) mas hahú kedas husi uma-laran. Inan-aman kontinua fó mensajen ba oan sira atu lixu sira ne’ebé la’ós órganiku tenke tau iha lixeiru, primeiru,” Diretór ezekutivu PERMATIL, Ego Lemos hateten ba TATOLI, iha ámbitu komemorasaun loron internasionál família (15 maiu) ho tema Família no polítika família hodi promove medida urjente hodi kombate mudansa klimátika no nia efeitu, iha Palapasu, kinta (12/05).

Diretór Ezekutivu Permakultura Timor-Leste (PERMATIL), Eugénio “Ego” Lemos, hamutuk ho estudante sira atividade to’os eskolar. FB Imaju Exposto Theeast

Segundu, tuir Diretór ezekutivu PERMATIL ne’e katak tenke kuidadu balada ka animál fuik sira tanba ai-laran sira orijen kuda husi animál sira.

“Ita presiza proteje animál fuik sira. Entaun, hahú husi família. Tenke fó hanoin ba oan sira, labele naran oho animál fuik sira, manu sira. Labele kasa arbiru laku sira, meda sira, niki sira, ne’ebé mak sira han ai-han husi fatin-fatin, sira soe, atu hamoris ita-nia ai-laran sira”.

Terseiru, kona-ba ai-horis, tuir ezekutivu ne’e katak pelumenus iha família ida, ita hahú promove, kuda ai-horis. Ai-horis iha funsaun lima: ai konservasaun bee, ai ne’ebé fó fuan no bele han, ai bele sai medisina herbál, ai bele sai fatin ba animál fuik sira hela bá.

“Família ida mak tinan ida kuda ai-hun sanulu de’it, ne’e tinan-tinan ita sei hadi’a fila fali ita-nia biodiversidade liliu ita-nia ai-laran sira atu sai di’k liután”.

Nia reforsa, ita kuda ai ida ne’ebé produtivu la’ós de’it valór ekonómiku maibé ai ida ne’ebé mak apoiu iha aspetu sosiál, ekolójiku, atu nune’e ai ne’ebé ita kuda iha funsaun oioin. “Se ita kuda ai ida tanba de’it nia valór ekonómiku, la iha funsaun seluk maka nia bele estraga ita-nia ambiente, estraga ita-nia paisajen furak no seluktan”.

Responsável másimu PERMATIL ne’e esplika katak inan-aman sai modelu importante no ezemplár ba oan sira. Se inan-aman sira la sai ezemplár, sira sei transfere. Oan sira tesi ai arbiru, kasa animál arbiru pois inan-aman husik nonok de’it katak inan-aman aseita ho saida mak oan sira halo.

“Se inan-aman sira kontinua fó hanoin ba oan sira, influénsia mós viziñu sira seluk iha ita-nia komunidade atu nune’e ita bele kontribui ba halo redusaun impaktu mudansa klimátiku ne’e ba ita-nia rain no mós ba futuru”.

Iha parte seluk, Diretór komisaun justisa no pás, Pe. Démetrio da Conceição Xavier, Pr haktuir, Amo Papa Francisco iha nia insiklika ba daruak hanaran “Laudato Si” propoin pelumenus iha buat sanolu presiza halo atu kuidadu ambiente, hanesan labele sunu rai, labele uza materiál plástiku no surat-tahan, taka bee ka labele husik bee suli estraga.

Diretór Komisaun Justisa no Pás Arkedioseze Dili, Padre Demétrio da Conceição Xavier. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão.

Tuirmai, te’in hahán ne’ebé nesesáriu de’it, separa residuos plástiku, suratahan/kalen no hahán restu, transporte labele barak demais, hadomi seres vivo seluk, kuda ai, taka ahi ne’ebé la nesesáriu no ikus agradese Na’i Maromak.

“Hahalok sira ne e sai hanesan matéria di’ak ida ba inan-aman atu bele hahú halo iha uma-laran no hanorin oan sira banati tuir” Amo Démetrio hateten.

Família sai eskola dahuluk

Iha biban ne’e, amu esplika, familia tuir doutrina sosiál igreja hanesan selula vitál ba sosiedade. Família sai pontu determinante ida ba sosiedade nia moris. Família ne’ebé di’ak sei forma sosiedade ne’ebé di’ak. Tanba ne’e, família tenke sai eskola dahuluk ne’ebé eduka ema kona-ba moris, domin, lia-loos, justisa, dame, fiar ho hahalok simples ne’ebé iha sentidu kle’an kona-ba virtude tomak.

Tanba, tuir Amo Démetrio katak família nia importánsia boot tebes ba forma sosiedade ida ne’ebé di’ak liu. Tuir fiar na’in katóliku nian família ideál mak Família Tritária: Pai, Filho e Espirito Santo, nebe sempre Unidade sempre hadomi sempre tulun.

“Familia Nazaré: Jesus, José ho Maria, ne’ebe sempre fiel ba malu, hadomi-malu, rona-malu, tulun-malu, pasiénsia, respeita malu, unidade, moris iha kariñu no armonia nia laran”.

“Ita garante, se família hotu-hotu moris hanesan família Nazaré, sosiedade sei moris iha hakmatek nia laran no desenvolvimentu sei la’o di’ak iha setór hotu-hotu”.

Nune’e, iha ámbitu loron mundiál família nian, Nai-lulik ne’e fó mensajen katak inan-aman iha responsabilidade boot afu transmite virtude di’ak tomak ba oan sira liliu kona-ba unidade, amor, justisa no armonia iha uma-laran no ambiente dezde kedan oan sei ki’ik. Oan sira iha nia obrigasaun tuir idade ne’ebé nia iha.

Ba oan sira ne’ebé sei ki’ik halo obrigasaun labarik ki’ik nian de’it. Ba sira ne’ebé joven ona, favór ida, labele hein bebeik inan-aman atu komprende ita, tulun ita, maibé ita iha ona responsabilidade atu kompreede fila fali inan-aman tulun sira. “Nune ‘e, ita-nia família bele kontribui ba sosiedade ne’ebé di’ak liu, bele tulun ita-nia ambiente di’ak liu”.

Iha fatin ketak, Profesór João dos Santos, iha ámbitu komemorasaun loron família ne’e hato’o mensajen katak hanesan família moris iha sosiedade hatudu responsabilidade ba ambiente.

“Nu’udar família iha sosiedade mai ita kria relasaun amigável, unidade ho família sira seluk liuliu iha uma-laran – respeitu-malu, rona-malu, importante. Ikusliu, mai ita kuidadu ita-nia ambiente hodi labele estraga liuhusi ita-nia hahalok ladun di’aj hanesan sunu rai arbiru, soe fo’er arbiru, tesi ai arbiru tanba nia impaktu ne’e mai ita nu’udar família,” Adjuntu-diretór Ensinu báziku (EBC) 30 de Agosto, Dili, fó-hanoin.

Entretantu, Organizasaun nasaun unida (ONU) ONU deside loron 15 maiu nu’udar loron família nian iha tinan 1993 1993 liuhusi rezolusaun A/RES/47/237 hodi promove konsentizasaun kona-ba importánsia interasaun ho família no hasa’e koñesimentu kona-ba prosesu sosiál, ekonomia, no demográfiku família nian inklui destaka papél família hotu nian iha edukasaun labarik hahú husi otas infánsia nian, iha komunidade.

Tema ba loron internasionál família nian ba tinan 2022 ne’e mak “Família no polítika família hodi promove medida urjente hodi kombate mudansa klimátika no nia efeitu”. Tema ida ne’e refleta mós Objetivu dezenvolvimentu sustentál (ODS), ne’ebé mak nasaun membru ONU hotu adota inklui Timor-Leste, ligadu ho Asaun klimátiku (ODS 13).

Tema ne’e eskollidu ho objetivu katak hadi’a edukasaun, konsientizasaun no kapasidade umana no institusionál hodi mitiga (elimina) efeitu husi mudansa klimátika iha polítika, estratéjia no planu nasionál sira. Iha kontextu ida ne’e, família bele fó ezemplu iha edukasaun labarik no foinsa’e sira nian liuhusi asaun ki’ik sira, hola produtu lokál, re-aproveita plástiku no aproveita bee ne’ebé mak iha família, etc.

Jornalista : Rafy Belo

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!