iklan

DILI, POLÍTIKA

Bankada KHUNTO-CNRT preokupa joven sira buka servisu iha rai-li’ur

Bankada KHUNTO-CNRT preokupa joven sira buka servisu iha rai-li’ur

Joven feto no mane bainhira antrian hela iha Centru Treinamentu SEFOPE, Bekora hodi hare no rejistu sira nia naran para bele ba servisu iha Australia, Kuarta 13/10/2021. Imajen Tatoli/Antonio Goncalves

DILI, 21 juñu 2022 (TATOLI)—Deputadu hosi Bankada Kamanek Haburas Unidade Nasionál Timoroan (KHUNTO), Luis Roberto, no Deputadu no Vise Bankda CNRT, Patrocínio Fernandes, preokupa ho joven timor-oan sira nadodon ba buka servisu iha rai-li’ur.

Notísia Relevante: FONGTIL husu Governu tau antensaun ba joven TL servisu iha ra-li’ur

Deputadu Bankada KHUNTO no Atuál Vise Parlamentu Nasionál, Luis Roberto, preokupa ho joven timor-oan sira-ne’ebé daudaun ne’e nadodon ba buka servisu iha iha Europa, Austrália no Korea do Súl tanba laiha postu traballu iha rai-laran.

“Hosi bankada KHUNTO nia haree relasiona ho ita-nia juventude sira iha rai-laran kuaze maiória ba buka servisu iha rai-li’ur tanba nesesidade moris mak obriga no laiha kampu traballu iha rai-laran,” Deputadu KHUNTO ne’e hateten ba Agência Tatoli iha Parlamentu Nasionál, tersa ne’e.

Tuir nia, situasaun ne’e iha vantajen no desvantajen, nune’e presiza haree oinsá, timor-oan sira ko’alia kona-ba joven mak sai futuru no sai rekursu umanu ne’ebé kualifikadu ba nasaun iha loron aban nian.

“Vantajen buka hadi’a moris no kontribui ekonómia rai-laran maibé nia desvantajen bainhira ita ukun-an tinan 20 ona joven sira tenke mantein fó servisu ba sira tanba servisu laiha sira sai ba rai-li’ur. Maibé, ita fó fali oportunidade boot liu ba ema estranjeiru mai buka servisu barak iha Timor-Leste, ne’ebé ninia impaktu joven barak sai maibé ema estranjeiru mak domina fila-fali iha rai-laran,” nia dehan.

Joven mak hanesan kontinuadór ba nasaun ida-ne’e iha future, maibé bainhira ukun-na’in sira la uza rekursu ne’ebé iha, hotu-hotu ba rai-li’ur entaun ninia nia impaktu mai abanbainrua ema estranjeiru mak sei domina fila-fali iha rai laran, nune’e timor-oan mak sei sai fali baniaka ba nia rain rasik.

Nia prefere la’ós hapara maibé oinsá Governu bele limita liuhosi kria postu traballu iha rai-laran. Bankda KHUNTO kontinua ezije ba Governu no lidér polítiku sira fó liman ba malu oinsá kria kampu traballu iha rai-laran.

Nia mós husu ba partidu polítiku balun ne’ebé hahú rekruta joven atu ba servisu iha rai-li’ur presiza haree ninia desvantajen.

Vise Bankada CNRT, Patrocínio Fernandes, akresenta joven sira barak buka servisu iha rai-li’ur tanba primeiru kauza hosi iha rai-laran laiha kampu traballu ne’ebé sufisiente atu bele absorve.

Nune’e, hanesan reflesaun ba Estadu liu-liu Governu ne’ebé kuaze besik tinan lima la rezolve kestaun refere, mezmu kada tinan PN aprova Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ho montante boot tebes, maibé la haree progresu lori efeitu ba iha dezenvolvimentu oinsá joven sira bele hetan kampu traballu.

Nia preokupa, situasaun reál ohin loron joven ho idade produtivu barak, balun eskola seidauk ramata no balun eskola ramata ona kontinua ba rai-li’ur, serake ema ko’alia kona-ba joven mak futuru nasaun oinsá ho nia sustentabilidade rekursu.

“Ne’e asuntu preokupante tebes tanba joven sira mak kontinuasaun estafeta ba lideransa nasaun hanesan mós autór ba dezenvolvimentu ba ita-nia nasaun iha futuru. Tanba ne’e, Governu presiza haree ho seríu alternativa solusaun,” nia dehan.

Deputadu opozisaun ne’e mós husu ba Governu atu haree partidu polítiku balun ne’ebé daudaun ne’e mós atu rekruta timor-oan ba servisu iha rai-li’ur liu-liu oinsá haree kestaun dezlokasaun asegura ho di’ak labele hetan problema ruma.

“Bankada opozisaun CNRT bolu atensaun Governu haree didi’ak kontrola, se bele identifika entidade sira-ne’ebé fasilita joven sira ba rai-li’ur. Ita la’ós atu bandu joven sira ba li’ur maibé tenke garante no asegura, ba karik labele hasoru problema no hetan duni kampu traballu,” nia husu.

Vise Bankada FRETILIN, Antonino Bianco, hateten ema ida labele hapara ema ida-idak nia direitu liu-liu ba joven timor-oan sira-ne’ebé atu hakarak ba servisu iha nasaun seluk.

Tuir nia, VIII Governu Konstitusionál halo ona investimentu iha dezenvolvimentu ekonomika parte ida hosi kriasaun empregu.

“Projesaun iha tempu oin mai no Estadu halo intervensaun iha, hanesan ita iha programa rekuperasaun ekonomia nian mak iha 2022 investe orsamentu iha BNCTL millaun $70, no millaun $50 tau iha MTCI hodi fó kretidu funan kiik ba ema sira-ne’ebé atu loké atividade ekonomika. No, investe millaun $80 iha Cesta Bázika, nune’e ema prodús osan mak atividade sira-ne’e mak Governu halo daudaun investe iha dezenvolvimentu produtivu, parte ida kria empregu,” nia dehan.

Nia dehan, traballador timor-oan ba servisu iha rai-li’ur kontribui hadi’a ekonomia família ne’ebé tuir dadus estatístika katak rezultadu daudaun fontes reseita daruak hatama osan hosi traballador sira-ne’e depois primeiru mak petróleu.

Tan ne’e, tuir nia, laiha impaktu no normál ko’alia kona-ba sustentabilidade joven ba futuru nasaun maske ba buka servisu iha rai-li’ur, ne’ebé laiha impaktu tanba servisu buka osan no balun aproveita eskola no bainhira fila iha ona kuñesimentu kle’an iha área ne’ebé mak servisu bá no balun lakohi fila tanba hetan kondisaun moris di’ak.

“Ha’u hanoin timor-oan iha ninia sustentabilidade tanba sira nunka haluha sira-nia rain. Haree, tinan-tinan sira fila no tempu ruma presiza to’o sira fila servi nasaun liuhosi nia kapitál ne’ebé iha hodi bele halo negósiu ruma. Ki’ik ka boot, hodi halo kompetisaun no kontribui servi ba nasaun,” nia hateten.

Notísia Relevante: PR Horta: Presiza kria kuadru legál proteje traballadór doméstika iha rai-laran

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!