Egidinho dos Santos: “Husik ami-nian papa halot besik ami”

DILI, 20 outubru 2022 (TATOLI)–Kompozitór múzika hanoin ha’u nia belun “um minutu de silénsiu” no aransamentu mudansa ba múzika hino nasionál “patria”, maestro Paulo Pereira dos Santos hakotu ona iis iha ninia rezidénsia Lahane osidentál tanba ataka kurasaun (kardiovaskulár).
Moras ne’e ataka saudozu maizumenus tuku 07.00, no husik hela fen-kaben no oan mane na’in tolu.
Egidinho dos Santos oan mane boot ba Tatoli haktuir, sira hatene didiak kondisaun saida maka sira-nia aman enfrenta mak moras iha ulun no kabas maibé dala-ruma de’it.
“Ami hatene papa ninia kondisaun, ninia ulun ho ninia kabas ne’e maka sempre moras entaun ami tenke kumu ne’e mós dala ruma de’it, maibé ataka ne’ebé to’o hakotu ninia vida hanesan ne’e mak halo ami ho mama nunka imajina. Ami triste tebes papa ba la husik hela lia-fuan ida mai ami”, Egidinho haktuir iha rezidénsia Lahane Osidentál, kinta ne’e.
Saudozu hanesan sobrevivente masakre 12 novembru 1991 ne’ebé hetan ona kondekorasaun hosi Estadu. “Ami hakarak husu ba Estadu atu husik ba ami-nia papa haloot besik iha ami-nia sorin atu ami bele haree hela de’it nia”, oan mane ne’e sujere.
Vise Prezidente Komité 12 Novembru, Rogério Castro da Cruz, dehan hakfodak ho novidade tristeza ne’e, tanba laiha informasaun sobre sofrimentu ne’ebé saudozu hasoru.
Nia hatutan, komité harii ona komisaun ne’ebé instala iha kada suku, postu, no munisípiu atu identifika membru sira ne’ebé moras hodi informa ba komité atu apoiu tratamentu. Maibé saida mak akontese hanesan fallansu, ne’ebé komité buka atu halo di’ak liu.
Agora daudaun komité tenta hela halo liña koordenasaun ho Estadu atu haree mós prosesu normál ba saudozu nia isin-mate. “Nia hanesan veteranu ida ne’ebé iha direitu tomak, Estadu tenke haree konaba prosesu normál ne’ebé tenke iha liña koordenasaun ho Estadu no família depois maka komité sei tetu lia-fuan sira ne’e hodi foti desizaun”.
Rogério afirma bainhira família sira deside hakarak haloot tuir kultura, entaun Estadu la bele interven. maibé Estadu no governu nafatin iha obrigasaun atu fó nafatin apoiu konaba saida de’it maka família sira presiza iha serimónia funeral ne’e.
Se família sira deside hakarak entrega ba Estadu entaun serimónia hotu Estadu maka sei jere tuir sistema militár to’o remata. Komité sei hein hela desizaun família nian konaba saudozu ninia serimónia funerál, katak tan.
Istória pasadu ne’ebé saudozu husik hela hatudu katak ninia karreira nu’udar maestro hahú bainhira sei eskola iha nivel ensinu báziku iha tempu okupasaun Indonézia. Ninia matenek halo aransamentu múzika no sai dirijente famozu ne’e lori nia hahú involve an iha grupu coral Santo Agustinho iha suku Lahane osidentál, ninia involvimentu iha koru ne’e halo grupu korál ne’e sai famozu iha tempu Indonézia.
Maestro Paulo nu’udar sarani ida ne’ebé obese ba uma kreda maske sei idade nurak nia mós hetan fiar hosi padre parókia sai mós responsavel Koro Santa Cecilia iha 1991.
Koro Santa Cecilia harii iha 1991 hosi padre matebian António Eduardo de Paulo Brito, tanba durante ne’e koru tau de’it naran koru Imaculada Conceição Balide. Padre Brito entrega Coro Santa Cecilia ne’e ba saudozu, bainhira nia sei tur iha eskola ensinu báziku terseiru siklu.
Tuir istória ne’ebé maka antes ne’e saudozu konta hela katak padre Brito entrega Koru ne’e ba nia hodi hateten “Paulo hahú agora ba oin Coro Parókia Imaculada Balide ne’e ha’u tau ona naran Coro Santa Cecilia ha’u entrega iha o nia liman”.
Ho matenek, forsa no kbiit ne’ebé Paulo simu, hamutuk ho estrutura no membru sira, Koro ne’e go internasionál. Tanba koru ne’e rasik sempre partisipa eventu sira ne’ebé governu Indonézia halo iha tempu ne’eba no sempre hadau fatin primeira klasifikasaun.
Tinan hahú la’o polítika rai-laran komesa sobu sai ninia-an ba publiku, grupu korál Santa Cecilia mós loke ninia liras, múzika sira ne’ebé saudozu halo la-loos de’it ona múzika igreja nian, maibé nia mós halo aransamentu múzika rezisténsia sira hodi kuda espíritu luta konaba libertasaun patria.
Múzika sira ne’e rasik ikus mai lori ba hananu iha aniversáriu loron FALINTIL 20 Agostu 1998 iha Atelari. Tempu ukun-an, koru ne’e hetan tour ida ba Austrália durante fulan ida hodi halo konsertu iha fatin-fatin nu’udar koru Estadu ida ne’ebé hetan rekoñesimentu hosi nasaun Austrália.
Tuir ajenda, saudozu ninia isin-mate, aban 21 outubru 2022 sei lori mai toba kalan ida iha parókia Balide, depois 22 outubru 2022 misa hotu maka sei lori ba haloot iha ninia horik fatin Lahane Osidentál.
Notísia relevante: Paulo: “Múzika ‘Hanoin Ha’u-Nia Belun' Hakerek Ba Ha’u-Nia Alin”
Jornalista : Tomé Amado
Editora : Rita Almeida

