iklan

NASIONÁL, DILI

Komunidade Bidau preokupa distribuisaun cesta bázika presu produtu la to’o $50

Komunidade Bidau preokupa distribuisaun cesta bázika presu produtu la to’o $50

Komunidade aldeia Sagrada Familia iha suku Bidau Santana, Paulo Sarmento (tau faru metan). Imajen Tatoli/Nelia Fernandes.

DILI, 22 novembru 2022 (TATOLI)—Autoridade lokál liuhosi xefe aldeia Sagrada Familia, Armindo de Sousa Gama, informa komunidade iha suku Bidau preokupa ho distribuisaun cesta bázika ba kada uma kain ne’e presu produtu la to’o $50.

“Iha distribuisaun cesta bázika ne’e, ita-nia komunidade preokupa kona-ba presu pakote produtu ne’e la to’o $50. Tanba, bainhira sira simu cesta bázika fila ba uma korre no haree, sira hateten mai ami katak sasán sira simu ne’e la to’o $50. Maibé ami hateten fali ba sira katak se imi sente la kontente halo reklamasaun,” Armindo de Sousa Gama, hateten ba Agéncia Tatoli iha Bidau, tersa ne’e.

Ho preokupasaun ne’e, nia parte hanesan autoridade lokál rekomenda ba nasionál, se bele fó osan de’it ba komunidade sira hodi uza no bele sosa nesesidade moris loro-loron.

“Ida-ne’e, ha’u hanoin fó osan ulun la moras tanba osan ne’e orsida ba nia hola ka la hola, problema ninian. Tanba, Estadu fó duni atu reprezenta hola ba ó-nia moris, maibé se ita fó hanesan ne’e balun aseita no balun la aseita,” nia dehan.

Nia husu husu ba empreza fornesedór atu aselera finaliza distribuisaun Cesta Bazika ba reklamasaun aldeia Sagrada Familia hamutuk 60 ne’ebé antes ne’e la simu cesta bázika iha faze dahuluk nian.

“Ita-nia komunidade iha aldeia Sagrada Familia hamutuk 60 mak seidauk simu cesta bázika no iha tan reklamasaun 60 ne’ebé iha tinan kotuk la simu cesta bázika. Entaun, hamutuk ho reklamasaun ami iha komunidade hamutuk 720 mak atu simu cesta bazika. Tanba ne’e, ami husu atu empreza sira halo kompletu kedas agora. Tanba, sira iha tinan kotuk la simu no tinan ne’e la simu tan ne’e ami mak rona lia,” nia dehan.

Komunidade aldeia Sagrada Familia iha suku Bidau Santana, Paulo Sarmento, hateten sasán ne’ebé distribui iha cesta bázika hanesan produtu lokál, ne’ebé ko’alia katak benefisia ba povu Timor-Leste no sasán ne’ebé simu iha kríteria katak ho presu $50 maibé realidade simu sasán la to’o $50 nian.

“Tanba, bainhira ita deskonta ba sasán ne’ebé ita simu hanesan naan, ai-fuan, mina, masin, foos, rinso, kafe sira konserteza la to’o. Klaramente, ita hateten sasán ne’e vale ba osan $30 ka $35 de’it,” nia dehan.

Ho ida-ne’e, nia parte rekomenda ba Governu atu ba oin se kompañia fornesedór distribui cesta bázika halo oinsá povu nia sasán iha área rurál bele to’o to’o iha nasionál, bainhira kompañia hakarak fahe, fahe ida-ne’e entaun povu agradese tanba sufisiente ba $50.

“Maibé, labele halo ami triste ba distribuisaun sasán ne’e, tanba ita sente la to’o $50. Ida-ne’e ha’u hato’o ba Governu se tinan-tinan halo hanesan ne’e ita-nia komunidade iha área lokál nia produtu lokál la’o no kompañia mós halo oinsa atu nia kríteria ba produtu ne’e tenke to’o $50,” nia apela.

Jerente Empreza The New Brother Hood, Unipessoál LDA, Julio Correia de Araujo, hateten komunidade nia preokupasaun kona-ba simu cesta bázika la to’o $50 ne’e loos, tanba tuir kontratu, ema ida simu $50 maibé iha $50 ne’e kompañia nia operasionál mós iha laran, hola sasán, aluga karreta, selu karreta, selu funsionáriu no hola plástik mós iha hotu $50 nia laran, tanba ne’e dehan la to’o $50.

“Maibé, se ami tuir kontratu mak Governu dehan ema ida tenke hetan $50 no imi (Empreza) nia operasionál Governu rai ketak fali ida, entaun bele to’o $50. Maibé, iha $50 ne’e ami-nia operasionál mós iha laran, selu ema sira falun sasán, tula fali sasán hosi loja distribuisaun, selu fali ami-nia ema distribui cesta bázika no hola plástika, tanba ne’e hateten la to’o $50,” nia esplika.

Entretantu, tuir nia, bainhira distribuisaun cesta bázika ba komunidade suku Bidau Santana, hosi empreza fornesedór The New Brother Hood Unipesoál. Lda, tuir konkursu sai manán-na’in hodi distribui ba komunidade hamutuk 7652 iha aldeia haat (4), kompostu aldeia Bidau Toko Baru, mota klaran, sagrada família no Manumata.

Produtu ne’ebé empreza fornesedór distribui ba benefisiáriu sira-ne’e mak hanesan mina-tein, kompostu hosi produtu lokál no importasaun, foos, batar ikis, modo, koto, naan fresku, rinso, manu-tolun no sira seluk.

Jornalista : Nelia Fernandes

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!