PR Horta-PR Singapura diskute kona-ba Timor-Leste tama ASEAN

DILI, 09 dezembru 2022 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, kinta (08/12) ne’e, hasoru malu ho nia omólogu husi Singapura, Halimah Yacoob no Primeiru-Ministru Singapura, Lee Hsien Loong iha Palásiu Orchard Rd, hodi diskute kona-ba Timor-Leste tama ASEAN no kooperasaun bilaterál.
Notísia Relevante: Ohin, PR Horta dezloka ba Singapura

‘’Hasoru malu ho Prezidente Repúblika Singapura Halimah nu’udár fígura konsensuál no koñesida hanesan advogada ne’ebé sempre luta ba direitu traballadór no nu’udár mós feto primeiru no mulsumana ida sai Prezidente Repúblika, nia (Halimah) hato’o polítika Singapura nian no kontinua hasoru malu ho Primeiru-Ministru Lee Hsien Loong nu’udár oan mane hosi Lee Kuan Yew hodi ko’alia kona-ba ASEAN,” PR Horta hateten liu hosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência TATOLI asesu, sesta ne’e.
Tuir Xefe Estadu, relasaun bilaterál entre Timor-Leste no ASEAN metin no promete atu aposta nafatin iha formasaun rekursu umanu no mós investimentu.
‘’Timor-Leste no Singapura iha relasaun ne’ebé metin iha tinan hirak ne’e, rai ki’ik liu Timor maibé sira hakarak apoiu ita tama ASEAN. Nune’e sira hakarak apoia liután iha área formasaun no hakarak haree investimentu boot liu iha Timor-Leste. Ida-ne’e mak objetivu viájem mai Singapura hodi ko’alia kona-ba adezaun ba ASEAN no aumenta kooperasaun iha área formasaun no investimentu tanba ekonomia atu la’o diák iha investimentu ne’ebé barak,” Borta hateten.
Horta fó hanoin, Singapura hala’o operasaun misaun ba pás ONU dahuluk iha Timor-Leste iha tinan 1999, maibé Timor-Leste laiha kooperasaun iha área seguransa ho Singapura, maske iha kooperasaun solida ho Amérika, Nova Zelándia, Austrália no Portugál.
Xefe Estadu prefere atu kria kooperasaun iha área seguransa no defeza liu-liu iha matéria serbisu sekreta (intelijénsia) hodi kombate krime organizadu, fase osan (money laundry) no droga, tanba Singapura esperiénsia makaas iha área ne’e no mós apoia Timor-Leste iha área formasaun diplomátika, hodi reforsa adezaun Timor-Leste ba ASEAN.
Kooperasaun iha setór seluk ne’ebé Xefe Estadu konsidera importante mak funsionamentu administrasaun públika, tanba Singapura okupa pozisaun dalimak iha mundu hanesan nasaun ne’ebé funsaun públika di’akliu.
Xefe Estadu mós relata ba nia omólogu no Xefe Governu hosi Singapura kona-ba progresu hosi situasaun ekonómika, dezenvolvimentu Greater Sunrise no situasaun trankuilidade iha Timor-Leste tanba laiha ameasa, violénsia polítika, relijiaun, diskriminasaun étnika.
‘’Konforme ita rona husi CEO Woodsite nian, problema uluk hanesan obstákulu ba pipe line mai Timor, agora la ko’alia ne’e la’ós ona problema. Problema de’it mak finansiamentu, ne’e Timor bele mobiliza atu investe iha Greater Sunrise ne’e, Hanesan ha’u esplika jerálmente nu’udár porta-vós Estadu nian, sira (singapura) interresadu loos ho ida-ne’e, emprezáriu sira hosi Singapura hakarak partisipa,” Ramos Horta hateten.
Ba Oin, Horta promete atu kontinua dezafia Governu no Trade Invest Timor-Leste atu promove Timor-Leste tanba iha kolaborasaun di’ak entre líder sira no iha estabilidade polítika.
Hafoin vizita Estadu ba Palásiu, Xefe Estadu mós hato’o palestra iha Marina Bay Sands Expo & Convention Center hodi hato’o kona-ba Timor-Leste nia esperiénsia iha rezolusaun konflitu, rekonsiliasaun, demokrásia no integrasaun iha rejionál.
‘’Ha’u halo aprezentasaun istória Timor nian, iha tempu luta ba independénsia hahu iha 1975-1999, inklui prossesu rekonsiliasaun no oinsá lidera luta hosi husi Maun Bo’ot Xanana, nia ho nia autoriedade morál, nia mak lidera prosesu rekonsiliasaun ne’e sinál di’ak. Iha rai barak ha’u sempre dehan, Timor sai modelu rekonsiliasaun ne’ebé laiha odiu malu tanba Timor-Leste ho Indonézia laiha odi naruk, simu malu. Rai barak defísil tebes simu malu iha tempu badak hafoin ukun-rasik an,” nia dehan.
Remata palestra, Xefe Estadu hamutuk ho delegasaun, kontinua fila ba palásu hodi partisipa iha jantar Estadu ne’ebé oferese hosi Xefe Estadu Singapura.
Maibé antes vizita ofisiál ba Palásiu, Prezidente Repúblika hala’o uluk atividade kuda ai-funan iha jardím Botanic hosi Singapura nu’udár kultura hosi alta entidade ruma hosi nasaun seluk mai Singapura.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes

