DILI, 06 janeiru 2023 (TATOLI)–Governu liuhosi Sekretária Estadu Igualdade ba Inkluzaun (SEII) hamutuk ho Komisaun Funsaun Públika (KFP), sesta ne’e, fó pose ba funsionáriu permanente na’in-17 ne’ebé kompostu hosi feto na’in-ualu (8) no mane na’in-sia (9).
Sekretária Estadu Igualdade ba Inkluzaun (SEII), Maria do Rosário Fátima Correia, hateten liuhosi kompromisu ne’ebé ohin sira halo ona nafatin motiva no korajen sira, nune’e bele atinje asuntu igualdade no inkluzuan iha Timor-Leste.

“Motiva nafatin sira ba saida mak sira jura no saida mak sira promete ohin mak atu dedika sira-nia an hodi serbi Estadu no povu ida-ne’e, liu-liu feto maluk sira-ne’ebé kontinua afeta hosi violénsia oioin,” Governante ne’e hateten ba jornalista sira, iha salaun Maria Gorrete.
Tanba ne’e, ohin ba oin sira bele hakna’ar an hanesan funsionáriu permanante no ho aumentu ne’e bele reforsa di’ak liután funsionáriu SEII nia servisu.
“Ho sira na’in-17 ne’e aumenta ba funsionáriu permamnente sai na’in-57, tanba antes ne’e funsionáriu permanente iha ema na’in-40 de’it. Ita espera katak mandatu tuir mai bele fó opurtunidade ba kolega sira tuir mai. Tanba, ita hotu mai hamutuk mak ita bele atinje asuntu igualdade iha ita-nia rain,” nia dehan.
Nia dehan, nafatin iha kompaisaun ba servisu ne’ebé mak atribui ona mai tuir dekretu-lei númeru 17/017, 11 jullu, ne’ebé mak fó objetivu katak atu halo estratéjia halo advokásia liuhosi abordajen integradu jéneru liuhosi polítika, lei no orsamentu.
Objetivu daruak mak oinsá halo prevensaun violénsia bazea ba jéneru ba iha feto mane no mós labarik inklui portadora defisénsia sira.
Datoluk mak oinsá hasae partisipasaun feto ekonómika no objetivu ikus mak fó forsa ba feto maluk sira partispa no foti desizaun iha nivel nasionál munisipál no rejiaun sira.
“Nune’e, mai ita hamutuk atu reforsa tan asuntu igualdade inkluzaun iha ita-nia rain no kontinua kombate violénsia ne’ebé mak nafatin buras iha ita-nia rain,” nia dehan.
Komisária ba Rekrutamentu no Karreira Profisionál iha Komisaun Funsaun Públika (KFP), Carmoneza do Santos Moniz, hateten funsionáriu públiku ne’ebé mak ohin simu pose no sira rasik hato’o ona sira-nia kompromisiu katak sira sei fó sira-nia dedikasaun ba Estadu no serbi povu ida-ne’e, no sira sei tau interrese Estadu no povu nian ba sira-nia interrese rasik nia leten.
“Liuhosi ida-ne’e mak povu hein no garante atu presta no haktuir duni saida mak sira jura ona ohin. Bainhira sira rasik mak kontra juramentu, ida-ne’e sei hetan sansaun maibé parte superiór mak sei foti desizaun,” nia dehan.
Nia hateten, funsionáriu públiku ne’ebé mak simu ona pose ne’e ida-idak hili no konkista iha funsaun Sekretáriu Estadu Igualdade ba Inkluzaun (SEII) hodi asegura no kombate asuntu igauldade inkluzaun iha Timor-Leste.
“Prezidente Komisaun Funsaun Publika dehan, ita-boot sira ida-idak mak hili no konkista funsaun SEII. Ita-boot sira hili atu hakna’ar an iha instituisaun ida-ne’ebe kaer mandatu importante tebes mak asegura igualdade no inkluzaun. Hakat aban nian kabe ba ita-boot sira atu kontinua konkista no demonstra ita-boot sira-nia kualidade no kontinua sertifika an iha funsaun sira ne’ebé ita-boot sira sei hala’o,” nia dehan.
Tanba imi-nia susesu, mak instituisaun nia susesu, Governo nia susesu no povu Timor-Leste nia susesu. Tanba ne’e sente onradu no urgullu atu sai sasin ba emposando na’in 17 ne’ebé ohin hato’o ona sira nia kompromisu atu dedika sira nia aan tomak ba prestasaun servisu públika ho eselente ba timoroan hotu liu -liu iha área igualdade no inkluzaun.
“Ita rona alegasaun efisiénsia no integridade funsionáriu públika no ita rekoñese katak presiza hadi’ak no hametin prestasaun servisu no iha balun ne’ebé tenke hasoru duni medida dixiplinár sira haktuir regra no regulamentu sira-ne’ebé vigora maibé ba jestaun nasaun Timor-Leste, ita mós tenke rekoñese katak funsionáriu públiku mak parte integrál hosi sistema Estadu,” nia dehan.
Reprezentante funsionáriu ne’ebé simu pose, Francisco do Esperito Santo, sente kontente no orgullu tanba parte relevante fó fiar no bele hakna’ar-an hanesan funsionáriu premanente ho grau F Asistente Administrativu no lojistika iha SEII.
“Bainhira ha’u konkorre vaga ba funsionáriu premanente ne’e tanba apoiu no korajen hosi kolega, família no tanba ha’u servisu hanesan cleaner iha SEII durante tinan ualu ona, enatun ida-ne’e mak motiva ha’u no ha’u koko hodi konkorre vaga ne’e,” nia dehan.
Funsionáriu permanente ba tékniku profisionál grau C rekursu umanu; tékniku profisonál grau C Finansa; tékniku profisionál grau D Planu, Monitorizasaun no Avaliasaun; tékniku profisionál grau D Abordajen Integradu Jéneru; tékniku profisionál grau D Abordajen Integrada Jéneru (pontu fokál munisípiu Ermera); tékniku profisionál grau D Sosio ekonómiku;
Tékniku profisionál grau D Inspesaun no Auditória; tékniku profisionál grau D Finansa; tékniku profisionál grau D Formasaun; Tékniku Administrativu Grau E Rekursu Umanu; Tékniku Administrativu grau E Formasaun; Tékniku Administrativu grau E Aprovizionamentu; Tékniku Administrativu grau E Violénsia Bazeia ba Jéneru.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes