DILI, 16 janeiru 2023 (TATOLI)—Membru Parlamentu Nasionál (PN) kontinua ezije Governu atu koordena ho Governu Indonézia buka tuir ruin saudozu Nicolau Lobato ho restu mortál saudozu sira seluk ne’ebé to’o ohin loron seidauk hetan.
Notísia Relevante: Mandati: Tempu ona Governu buka-tuir saudozu Nicolau Lobato nia ruin
“Ida-ne’e, ha’u sei repete nafatin tanba to’o ohin loron seidauk, kona-ba ita-nia restu mortál sira ne’e. Ita iha amizade di’ak ho Indonézia ko’alia di’ak ba malu, maibé to’o ohin loron laiha ema ida fó resposta satisfatória ba situasaun ida-ne’e,” Deputadu Fretilin, David Dias Ximenes ‘Mandati’, hato’o liuhosi reuniaun plenária PN, segunda ne’e.
Nia dehan, Prezidente Repúblika Indonézia, Joko Widodo (Jokowi), agora daudaun nia preokupa buat ida violasaun direitu umanu ne’ebé iha tempu ordináriu halo iha Indonézia, soke la temi kona-ba Timor-Leste ninian.
“Ne’ebé, ha’u-nia hanoin karik bele ita-nia Governu halo took delizénsia másima para ita-nia ema sira-ne’e, ita sei la halo problema ho buat sira-ne’e, ita sei la husu fali komunidade internasionál fó atensaun. Ita presiza de’it mak ita-nia ema sira-ne’e entregra fila-fali hahú hosi Prezidente Nicolau Lobato to’o Fundu Ran Kadalak hodi ita hato’o iha sira-nia fatin, tanba ita respeita sira-nia rate di’ak loos konservatória,” nia hateten.
Deputadu Fretilin, Helena Martins, hateten kona-ba restu mortál lidér boot rezisténsia, Governu tenke tau duni atensaun no labele hosik tempu naruk ona ba beibeik, tan ne’e Estadu presiza iha responsabilidade ho sériu no urjente.
Deputada PLP, Virgínia Freitas, mós ezije Governu buka tuir erói sira-nia ruin ne’e hodi valoriza tau iha fatin dignu.
Notísia Relevante: Governu hein resposta hosi Indonézia kona-ba saudozu Nicolau Lobato nia ruin
“Ha’u mós hakarak reforsa, kona-ba ita nia erói sira-ne’ebé mak uluk lori sai hosi Timor ba teste DNA ita hotu rona, maibé to’o agora ita seidauk rona sira-nia rezultadu, tanba sira-nia família iha governasaun anteriór to’o mai Governu ida-ne’e ba to’o agora ita seidauk hatene rezultadu,” nia dehan.
Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, fó hanoin ba komisaun B trata asuntu Negósiu Estranjeiru no Defeza ho Seguransa atu reuni ho Ministéiru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MENK) atu trata kestaun refere iha momentu ne’ebé Indonézia rasik hahú iha tinan 1975 rasik violasaun direitu umanu, agora Prezidente Repúblika Indonézia, Joko Widodo husu atu halo investigasaun no sira rekoñese katak iha violasaun direitu umanu grave, tan ne’e Prezidente Indonézia hola inisiativa.
“Tanba ne’e, se ita Timor-Leste embora ita ukun an tiha ona parese bele haruka nota diplomátika ho kualkér esforsu ida ita bele enkuadra mós Timor-Leste nia asuntu atu fó fila restu mortal,” nia hateten.
Hatán ba ida-ne’e, Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco da Costa Jerónimo, hateten kona-ba restu mortál levanta bebeik iha PN no nu’udar ministru ne’ebé reprezenta sempre kanaliza ba iha ministériu kompetente atu halo oinsá mak rezolve, nune’e sei enkamiña nafatin ba Ministéiru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLM).
Notísia Relevante: Embaixadór Indonézia sei esforsu buka Saudozu Nicolau Lobato nia ruin
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes