iklan

MUNISÍPIU, VIQUEQUE

PIDM Viqueque loke ona konkursu ba projetu konstrusaun haat

PIDM Viqueque loke ona konkursu ba projetu konstrusaun haat

Diretór PIDM, Domingos de Carvalho Monteiro.Imajen/ Vitorino Lopes da Costa

VIQUEQUE, 06 marsu 2023 (TATOLI)— Planu Integradu Dezenvolvimentu Munisipál Viqueque (PIDM), liuhosi orsamentu kapitál dezenvolvimentu loke ona konkursu públiku ba projetu konstrusaun haat hodi implementa iha tinan ne’e.

“Planu periorídade hosi 2022 nian, ami sei tau periorídade implementa ba tinan ida-ne’e iha projetu hamutuk haat no daudaun ami loke ona konkursu públiku ba empreza sira, hafoin loron 10 marsu ne’e, ami sei enkontru ho empreza sira no loron 11 halo vizita tereñu no submisaun ba proposta to’o loron 29 marsu ne’e, empreza sira submete hotu ona sira dokumentu. Hodi nune’e  ekipa aprovizionamentu munisípiu halo avaliasaun ba empreza sira nia dokumentu sira ne’e”, hateten Diretór PIDM, Domingos de Carvalho Monteiro, ba Agência Tatoli iha ninia kna’ar fatin, administasaun munissipál, segunda ne’e.

Tuir nia planu implementasaun ba projetu haat ne’e hahú iha fulan-abríl, projetu hirak ne;e hanesan konstrusaun ba rezidénsia administradór munisipál ne’ebé durante ne’e seidauk halo reabilitasaun, edifísu postu Ossu, armazein rai ai-moruk ba saúde munisípiu no ensinu báziku filiál (EBF) Cailaquebabo.

Orsamentu ba implementasaun projetu haat ne’e mai hosi kapitál dezenvolvimentu ne’ebé prevee iha OJE 2023 hamutuk $990,563.00.

Lista projetu haat maka hanesan reabilitasaun rezidénsia adiministradór munisípiu Viqueque, kontrusaun moru no jardím, lokaliza iha suku Caraubalo postu adiministrasaun Viqueque villa aloka orsamentu hamutuk $472.00, Konstrusaun foun bá armazein rai ai-moruk, iha suku Caraubalo, postu Viqueque-villa, aloka orsamentu $158.186.00, Konstrusaun edifísiu postu administrativu Ossu no moru Haleu, iha suku Ossu de Cima ho kustu $247,213.00 no konstrusaun eskola ensinu báziku filiál (EBF) Cailaquebabo, iha suku Ahic, postu Lacluta, aloka orsamentu hamutuk 112,568.00.

“Tuir lolos ne’e, ita tama iha fulan fevereiru ne’e projetu haat ita implementa tiha ona no ninia konstrusaun fíziku la’o ona, maibé parte serbisu PIDM mak rekolla dadús no aprovizionamentu tuir tempu maka ami tarde implementasaun projetu haat ne’e”, nia afirma.

Nia dehan presiza kompleta tékniku enjiñeru kona-ba sura Bill of Quantity no dezeñu estrutura maka seidauk iha tanba rekursu limitadu.

“Ho Ezijénsia serbisu barak, maibé rekursu menus. Ho kestaun sira-ne’e Governu mós tenke tau periorídade ba rekursu sira, nune’e ita mellora serbisu di’ak liután”, nia afirma.

Jornalista: Vitorino Lopes da Costa
Editór       : Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!