iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

IX Governu sei kria Fundu Veteranu

IX Governu sei kria Fundu Veteranu

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 18 jullu 2023 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha programa IX Governu Konstituisionál prevee sei kria fundu veteranu.

Notísia Relevante: To’o 2028: IX Governu hakarak TL bele atinje edukasaun mellór kualidade

“Estudu viabilidade atu kria Fundo dos Veteranos no apoia kriasaun banku komersiál ho verba hosi Fundo de Investimento dos Veteranos,” PM Xanana hato’o liuhosi debate loron dahuluk ba programa IX Governu Konstituionál iha Parlamentu Nasionál, tersa ne’e.

Governu kontinua promove rekoñesimentu ofisiál no apoiu ba veteranu no kombatente libertasaun nasionál no ba sira-nia família, no Estadu ninia dever maka asegura katak kombatente libertasaun nasionál ne’ebé halo sakrifísiu barak iha funu.

Tuir dokumentu IX Governu konstituisionál ne’ebé Agência TATOLI asesu, ba programa kontinua ho dezenvolvimentu hosi kapitál sosiál iha área kombatente libertasaun nasionál katak, Konstituisaun determina katak Estadu tenke asegura protesaun espesiál ba mutiladu funu, oan-kiak ho sira-ne’ebé dependente hela ba ema sira-ne’ebé dedika sira-nia moris tomak iha Luta ba Independénsia no soberania Nasionál no proteje ema hotu-hotu ne’ebé partisipa iha rezisténsia hasoru okupasaun estranjeira. Lei mos define tiha ona mekanimu hodi fó omenajen ba Erói Nasionál.

Nune’e, Governu sei kontinua rekoñese valór ne’ebé aas tebes hosi Erói Nasionál, sei prezerva no selebra memória kona-ba Luta no sei halo buat hotu (ka providénsia) atu sira hotu ne’ebé halo sakrifísiu tomak hodi alkansa bein-komún (hotu-hotu nia di’ak), bele moris, agora, ho kondisaun ne’ebé digna, tanba País nia dignidade rasik mós depende ba ida-ne’e.

Governu sei kontinua dezenvolve asaun hanesan ne’e:

  • Promove rekoñesimentu ofisiál ba Veteranu no Kombatente Libertasaun Nasionál, liuhosi atribuisaun ka fó kondekorasaun no hosi aktu rekoñesimentu ofisiál seluk tan, hodi fó atensaun espesiál ba CLN sira-ne’ebé hetan tinan 3 iha Base de Apoio tanba, tuir Lei ne’ebé vigora, sira seidauk hetan (sai benefisiáriu ba) pensaun ruma;
  • Atribui Diploma Onra ba Veteranu no CLN sira-ne’ebé iha rejistu no sira-nia prosesu validadu hotu ona;
  • Promove nafatin Serimónia de Kondekorasaun ba Veteranu, Mártir no CLN sira, ne’ebé to’o agora seidauk simu medulla onra hosi Estadu;
  • Atribui pensaun Prestasaun Pekuniária Únika ka benefísiu seluk ba CLN sira ho tinan 3 iha Base de Apoio, liuhosi revizaun ba Lei kona-ba Estatutu CLN;
  • Revee estatutu ba familiár, hosi Kombatente ne’ebé mate ho ‘dedikasaun exkluziva ‘4-7 anos’, atu bele hetan direitu ba prestasaun pekuniária únika;
  • Revee Estatutu atu bele atribui ‘dedikasaun exklusiva’ ba kombatente ne’ebé mate iha funu laran maibé la konsidera hanesan mártir;
  • Hakotu prosesu ne’ebé sai reklamadu no pendente, hosi kedas rejistu 2003-2005 nian;
  • Hala’o lalais prosesu verifikasaun no validasaun ba rejistu hosi tinan 2009;
  • Loke rejistu foun ba Veteranu no CLN sira-ne’ebé seidauk rejista-aan, hosi tinan 2003 to’o 2009;
  • Asegura protesaun sosiál ho pensaun ba Veteranu ho Kombatente Libertasaun Nasionál sira, no mós ba família mártir siras no sira-ne’ebé lutu;
  • Implementa sistema atribuisaun bolsa estudu ba mártire ho Kombatente Libertasaun Nasionál sira-nia oan, haree ba kondisaun individuál ida-idak;
  • Integra Veteranu ho Kombatente Libertasaun Nasionál iha vida ekonómika no sosiál, inklui asesu ba kualifikasoens ho oportunidades empregu;
  • Estimula kriasaun negósiu auto-sustentável ba Veteranu ho Kombatente Libertasaun Nasionál;
  • Haree ba viabilidade atu kria Fundu Veteranu nian;
  • Fó apoiu ba CCLN hodi harii banku komersiál ida ho verba sira Fundu Investmentu Veteranu sira-nian;
  • Akonsella Veteranu no CLN sira hodi halibur iha asosiasaun ka kooperativa no Estimula investimentu iha mikro, empreza ki’ik ka médiu, hosi sira-nia osan pensaun rasik
  • Implementa programa prezervasaun ho valorizasaun ba Istória Luta nian, no mós harii Monumentu istóriku no seluk tan (semitériu ka rate, jardin eróis, nsst);
  • Halo imortalizasaun hosi matebian durante períodu luta nian, ne’ebé rekolla ona liuhosi rejistu Uma Lisan nian, atu halo gravasaun (hakerek) iha monumentu hosi postu administrativu sira hotu;
  • Halo konstrusaun Semitériu Espesiál foun (iha Ainaro, Natarbora, Covalima, Quelicai, Iliomar, Uatulari, Ermera, Maliana) no halo ramata semitériu ne’ebé to’o agora seidauk hotu (Laga no seluk-tan) no kontinua ho konstrusaun Jardin Erói iha Metinaro;
  • Hakoi restu mortal ne’ebé rekolla tiha ona no tau hela iha ‘Uma Mahon’ (osuariu) iha Munisípiu lubuk ida;
  • Insentiva Veteranu no CLN hodi kontinua hala’o nafatin rekolla ba restu mortál;
  • Kria Komisaun Nasionál Sientífika Independente ba Istória Luta Libertasaun Nasionál nian, ne’ebé prevee ona iha artigu 36º Estatutu CLN nian;
  • Konklui investigasaun rigoroza ida kona-ba Istória Luta ba libertasaun nasionál, hodi bele fahe ba eskola no komunidade, atu futura jerasaun koñese pasadu, onra presente no valoriza futuru;
  • Implementa programa prezervasaun no valorizasaun Istória Luta, hanesan mós kona-ba selebrasaun ba momentu ho loron istóriku sira;
  • Implementa Estatutu Orgániku ba Konsellu Nasionál Kombatente Libertasaun Nasionál nian no apoia sira-nia programa no inisiativa, inklui sira-nia partisipasaun iha programa dezenvolvimentu Nasionál;
  • Kontinua apoia “Centro Nasionál Chega!” ho nia programa no inisiativa, atu nune’e bele prezerva memória kona-ba pasadu no promove rekonsiliasaun ho pás, iha nível Nasionál no internasionál;
  • Halo dilijénsia sira hotu ne’ebé presiza, liuliu hamutuk ho Ministériu Edukasaun nian, hodi inklui materiál no konteúdu hosi relaóriu “Chega!” iha kurríkulu ensinu nian;
  • Lansa (ka fó-sai), iha formatu oioin, Istória Kontemporánea Timor-Leste nian, inklui dadus kona-ba investigasaun istórika ho levantamentu ne’ebé halo iha País tomak, kona-ba períodu Rezisténsia ho Luta ba Independénsia;
  • Disponibiliza espozisaun, espasu muzeulójiku ho instalasaun, ne’ebé iha relasaun ho períodu Rezisténsia no istória kona-ba luta Nasionál, inklui espasu muzeulójiku “Abrigu subterránu Rezisténsia nian”, fatin sira-ne’ebé marka ho eventu importante, espozisun permanente, temporária ho itinerante, liuhosi apoiu ho promosaun ba Arkivu ho Muzeu Rezisténsia Timor nian (AMRT)

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!