Top

Bankada KHUNTO husu mellora implementasaun programa merenda eskolár

Estudante Eskola EBF 1.2 Hutseo, suku Leolima, postu administrativu Hato-udo, munisípiu Ainaro, konsumu hahán merenda eskolár, iha kuarta (11/05). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 28 agostu 2023 (TATOLI)—Vise bankada KHUNTO iha Parlamentu Nasionál (PN), Deputadu António Verdiál de Sousa, husu ba Governu atu mellora implementasaun programa merenda eskolár.

Hadi’a ninia mekanizmu no Sistema. Ita kria ekipa jestaun ba programa merenda eskolár maibé ita la halo kontrola ba serbisu ekipa jestaun merenda eskolár. Ita-nia nasaun ne’e, menus iha kualidade kontrola ka “Poor of Kwality Control”, serbisu tomak tenke halo tuir matadalan ne’ebe hatuur ona. Karik, iha fallansu balun mosu iha implementasan tenke halo avaliasaun no revizaun hodi muda lala’ok ne’e,” Deputadu KHUNTO ne’e hattn liuhosi intervensaun polítika iha plenária PN, segunda ne’e.

Dekretu-lei númeru 61/2022, ne’ebe aprova programa merenda eskolár, ita kompreende katak aihan mak fator ida-ne’ebé importante ba dezenvolvimentu kakutak no hanoin labarik ida-nian, ne’ebé bele afeta buat sira seluk hanesan intelijénsia, abilidade aprendizajen, memória, konsentrasaun no estudu vijilánsia iha kontestu eskolár (Manuál Merenda Eskolár).

Iha 2005, Governu liuhosi serbisu hamutuk entre Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Ministéiru Saúde (MS) no Programa Mundiál ba Aihan (WFP) hahú implementa programa merenda eskolár no iha tinan 2012 Govrenu rasik mak hahú jere programa merenda eskolár iha territóriu nasionál tuir modelu ne’ebé iha ona.

Iha tinan 2013, MEJD hamosu matadalan ka manuál operasionál ba implementasaun programa merenda eskolár ne’ebé sei nafatin uza to’o agora no halo revijaun hodi hetan aprovasaun iha tinan 2023, liuhosi Dirasaun Nasionál Asaun Sosiál Eskolár no Asuntu Sanitáriu-MEJD no Dirasaun Nasionál Finansa Munisipál- Ministéiru Administrasaun Estatál (MAE).

“Ita haree no akompañia iha tinan hirak nian laran, implementasaun programa merenda eskolár ne’ebé kontinua nafatin laiha mudansa ba iha hadi’a kualidade hosi aihan ne’ebé oan sira konsumu no hasa’e kuantidade ba iha mikro-nutriente ne’ebé mak oan sira presiza tebes,” nia dehan.

Objetivu husi programa merenda eskolár maka hamenus hamlaha/reduce hunger, hamenus defisiénsia hosi mikro-nutriente no anemia nomós oferese nutrisaun di’ak ba oan sira iha eskola. Governu kria ona matadalan ka manuál implementasan programa merenda eskolár atu nune’e sai matadalan implementasaun ba implementasaun programa merenda eskolár ne’e furak tebes.

Entretantu, matadalan ne’e implementa lolós no momós iha terenu, tanba hatuur ona ho klaru, objetivu baze legál, benefisiáriu, implementadór sira-nian kna’ar no obrigasaun, autoridade sira-nia papel, kontratu konsesaun subvensaun públika ba programa merenda eskolár rasik, mekanizmu finansiamentu inklui nia regra sira, prosedimentu aprovizionamentu, refeisaun eskolár, inspesaun no auditória, monitorizasaun no avaliasaun ba implementasaun programa merenda eskolar.

Nomós, nia dehan, iha arkivu no figura ne’ebé reflete ba iha lala’ok hosi implementasaun programa merenda eskolár tuir matadalan nutrisaun no aihan seguru.

“Ita hatene katak osan ba merenda eskolár kada estudante sentavus 0.42 kada loron, iha tinan hirak liu ba osan merenda eskolár hahú ho sentavus 0.32 ba kada estudante iha kada loron, maibé ho motante ida-ne’e hamosu dezáfiu barak.

Ida-ne’e, hamosu halerik ho motante osan ki’ik la sufisiente hodi bele hatán iha tinan 2022, Parlamentu Nasionál aprova orsamentu ho motante sentavus 0.42 ba kada estudante bodik ba kada loron,” nia dehan.

Hó motante osan ne’ebe hasa’e no manuál ne’ebe iha ona, maibé sei mosu fallansu dezempeñu iha implementasaun programa merenda eskolár iha terrenu, liuliu iha área urbana, rurál, remota no estremamente remota iha territóriu nasionál.

“Maibé realidade oan sira kontinua konsumu aihan ne’ebé kualidade ladún di’ak liuliu ba oan sira-ne’ebé eskola iha munisípiu, foho, área rurál, remota no estremamente remota. Labarik sei kontinua han etu mutin mak barak, duké aihan mikro-nutriente sira. Fasilidade iha eskola hodi apoiu programa merenda eskolár hanesan dapur, armajen, sanitasaun, bee-moos no ekipamentu seluk ne’ebé hodi apoiu ba programa merenda eskolár sei falta ho kondisaun ne’ebé la favoravél,” nia dehan.

Nu’udar reprzentante povu, liuhosi plenária ida-ne’e fó hatene ba Governu liga ba fallansu sira mak hanesan tuir mai ne’e, kondisaun dapur la di’ak, laiha fatin hodi fase bikan no modo sira, bee-moos laiha no armajen ba rai aihan fresku laiha no laiha jeleira hodi rai aihan.

Labarik sira sei kontinua han iha li’ur (tuur de’it iha rai, hola mahan iha ai-hun hodi han),  kuzineira/u sira sei kontinua oferese aihan bandu sira hanesan Masako ka Ajinamoto ba oan sira konsumu.

Kozineiru sira laiha vensimentu permanente/saláriu ba sira-nia serbisu ne’ebé sira oferese ba, hodi tein aihan ba oan sira.

Orsamentu ba sira-nia kolen mak inklui ona iha sentavus 0.42 ne’e, inklui mós lojístika no transportasaun hodi distribui aihan ba eskola.

Ekipa jestaun ba programa merenda eskolár ne’e laiha koñesimentu ba nutrisaun, aihan no seguru nomós ijiéne no sanitasaun.

“Hanesan ema timoroan ida-ne’ebé sai nu’udar Deputadu, liuhosi Bankada KHUNTO iha obrigasaun fó hatene ba Governu no Governu tenke hola responsabilidade hodi hadi’a fallansu sira-ne’ebé ha’u haklaken ona,” nia dehan.

Iha parte seluk, nia sita matadalan merenda eskolár katak osan ne’ebé implementadór simu hosi autoridade ka administrasaum munisipál, laloos osan despeza baibain, ka osan ezmola hosi Estadu, maibé osan ne’e atu asegura benefisiáriu sira ninia direitu.

Bainhira benefisiáriu la hetan ninia diretuba refeisaun loro-loron hó konteúdu “Saudável no Ekilibradu” signifika finansiamentu hosi Estadu ba programa merenda eskolár la atinje ninian objetivu.

“Se la atinje ninia objetivu, mak di’ak-liu hasai tiha, duké ita gasta osan makaas,” nia hateten.

Iha parte seluk, nia hateten, agrikultór ka to’os -na’in lokál sira-nia produtu laiha merkadu ba sira hodi hola sira-nia produtu.

“Oinsá ita kria mekanizmu ida-ne’ebé di’ak no iha sustentabilidade liuhosi programa merenda eskolár ba to’os-na’in lokál. Ekipa jestaun merenda eskolár tenke sosa produtu lokal sira-ne’ebé  to’os-na’in lokal rasik mak prodús hodi oferese ba eskola,” nia dehan.

Enkuantu intervensaun polítika hosi bankada KHUNTO nian kona-ba implementasaun programa eskolár ne’e hetan sekunda mós durante plenária hosi CNRT, PLP, PD husu mós Governu atu mellora implementasaun programa merenda eskolár.

Prezidente Parlamentu Nasionál Interina no Atuál Primeira Vise Prezidente PN, Maria Terezinha Viegas, rejista preokupasaun ne’e no husu komisaun espesializada sira atu tau ajenda fiskalizasaun direta ba iha terrenu liu-liu iha munisípiu Dili.

Vise Ministru ba asuntu Parlamentár, Adérito Hugo, hateten parte Governu rejista preokupasaun refere no sei hato’o ba minsitériu kompetente.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór        : Cancio Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!