iklan

DILI

“Família estranjeira adota labarik bosok inan-aman sa’e aviaun gratuita”

“Família estranjeira adota labarik bosok inan-aman sa’e aviaun gratuita”

Logotipu ALFeLa

DILI, 26 outubru 2023 (TATOLI)–Diretora Asisténsia Legál ba Feto no Labarik (ALFeLa), Marcelina Amaral, hateten durante ALFeLa fó asisténsia ba feto no labarik feto foin dala ida ajuda inan-aman menoridade kansela adota labarik ba família estranjeira ida.

“ALFela iha esperiénsia kazu ida mak ami konsege apoiu menoridade ne’e hodi hapara nia prosesu adota labarik tanba prosesu adota ne’e lalais tebes. Inan-aman ne’ebé idade menoridade no seidauk maduru ne’e seidauk hatene konsekuénsia no risku adota labarik ne’e. Derrepente de’it prosesu to’o ona iha tribunal. Bazeia ba ALFeLa nia observasaun no espliksaun ba inan-aman ne’ebé fó nia oan ba família estrajeira ida adota labarik ne’e, katak sira mai dehan atu hakiak ami-nia oan no eskola loron ida sei mai Timor no lori ami ba estranjeiru ho aviaun gratuita. Enatun, ami hakarak fó ami-nia oan tanba ami mós menus finanseiru,” Marcelina Amaral  nia hateten ba Agencia Tatoli iha Hotel Timor, tersa ne’e.

ALFeLa fó hanoin ba labarik nia inan-aman ne’ebé lahatene nia konsekuénsia hosi adota labarik ne’e katak adota ka haki’ak labarik ne’e la’ós ona sira ina-aman nia oan maibé ema seluk nia oan ona.

“Bainhira ami rona, ami esplika ba inan-aman labarik ne’e no sira rua deside kansela adosaun ne’e. Ida-ne’e esperiénsia ALFeLa nian ne’ebé apoiu ba inan-aman menoridade sira. Tanba ita tauk mak sira lahatene konsekuénsia no risku tanba bainhira ema halo adota labarik la’ós ona ita-nia oan maibé ema-nia oan ona,” nia esplika.

Nia dehan, iha kodigu sivil maibé ALFeLa la lembra iha artigu sira maibé durante ne’e ALFeLa utiliza kódigu sivil livru haat direitu família no mós lei sira seluk relevante ba adosaun ba menór sira.

“Ita tenke kontrola ita-nia oan sira hodi adota labarik tanba bainhira ema estranjeiru mak adota ona mak hodi lori ba estranjeiru. Tanba, nível baze legál ne’e hanesan ona nia oan maibé ita bele garante protesaun ba labarik ka lae. Agora problema mak ita Timor nia mekanizmu kontrolu ba menoridade nia oan ne’ebé ema estranjeiru adota ne’e, no ita garante nia adota ne’e ba kuidadu no fó protesaun tuir lei hateten ka lae. Nia kuidadu hanesan inan-aman rasik ka lae, tanba ita laiha lei kona-ba mekanizmu kontrolu ba ida-ne’e,” nia dehan.

Ho kestaun ne’e, nia dehan, bainhira Parlamentu Nasionál mak iha inisiativa atu kria mekanizmu ba rekezitu hodi oinsá mak ema halo adota ba labarik no presiza tebes lei ida liuliu ba ema moras mentál nia oan.

“Entaun, kuandu ita-nia Estadu liuhosi parlamentu nasionál mak inisiativa halo lei ba adota labarik nian, ne’e ha’u hanoin di’ak. Maibé, presiza haree nia rekezitu sira hanesan sé mak halo adosaun no tanbasá mak adosaun. Karik, inan-aman sei forsa hodi sustenta tanbasá mak tenke fó ba ema seluk adota no oinsá adota ba ema moras mentál nia oan. Ida-ne’e presiza, nune’e bainhira ema adota labarik karik hetan risku iha nia moris,” nia hateten.

Tanba ne’e, ida-ne’e presiza define ho kle’an atu nune’e labarik la fasil monu ba ema sira-ne’ebé ho intensaun la fó protesaun másimu ba labarik, tanba tuir lei ne’e katak adota labarik ne’e laiha revogasaun.

“Tanba ita tauk mak labarik hetan risku fali iha inan-aman adota labarik sira-nia liman. Nune’e ho inisiativa Parlamentu Nasionál ne’e di’ak tebes maibé importante mak tenke halo diskusaun kle’an ba rekezitu sira,” nia esplika.

Nia hateten, Timor-Leste mós iha ona lei númeru 6/2023 kona-ba protesaun ba labarik no joven iha perigu laran entaun ida-ne’e faze ida ba protesaun adosaun hotu.

Antes ne’e, tersa (07 fevereiru 2023), Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi reuniaun plenária aprova projetu-lei númeru 29/V(3a)-Lei Protesaun Labarik no Joven iha Perígu ho votu a-favór 36, kontra no abstensaun 0.

Tuir testu orijinal aditamentu ne’ebé projeitu lei ne’e iha Kapítulu I-A (Direitu no Liberdade Labarik no Joven), no artigu 5-A (Direitu Vida), iha alínea 1 hateten katak labarik no joven iha direitu vida no alínea 2 haktuir katak Estadu iha obrigasaun asegura direitu labarik no joven ninia sobrevivénsia, ben-estár no dezenvolvimentu integral, no iha artigu 5-SS (Edukasaun labarik no joven ho defisiénsia) ne’ebé ho nia alínea 1 to’o 6.

Preámbulu hosi projetu-lei ne’e previstu kona-ba dezenvolvimentu ida ba sistema protesaun integrál ba labarik sira, nune’e impoin esforsu armonizasaun lei hotu-hotu relasaun ho promosaun no protesaun diretu ba labarik no joven iha perigu sira.

Projetu-lei ne’e iha artigu hamutuk 103 no kapítulu hamutuk XI. Iha kapítulu I ko’alia kona-ba dispozisaun jerál, kapítulu II ko’alia kona-ba intervensaun ba promosaun direitu sira no protesaun labarik no joven iha perigu.

Kapítulu III ko’alia kona-ba medida promosaun direitu no protesaun, kapítulu IV ko’alia kona-ba komunikasaun, kapítulu V ko’alia kona-ba intervensaun Ministériu Públiku, kapítulu VI previstu dispozisaun prosesuál jerál, kapítulu VII sita kona-ba prosedimentu urjénsia, kapítulu VIII ko’alia kona-ba prosesu iha serbisu protesaun labarik no foinsa’e no kapítulu IX ko’alia kona-ba prosesu judisiál promosaun no protesaun.

Nune’e mós, iha Konstituisaun RDTL Artigu 18 (Protesaun ba labarik-oan sira) garante fó protesaun ba labarik sira;

  1. Labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál hosi família, komunidade, no mós Estadu, liuliu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun, abuzu seksuál no explorasaun.
  2. Labarik sira hetan direitu hotu-hotu ne’ebé mundu rekoñese, hanesan direitu sira-ne’ebé hakerek ona iha konvensaun internasionál, ne’ebé Estadu aprova no simu ona ka ratifika fila-fila.
  3. Labarik hotu-hotu ne’ebé moris iha kazamentu nia laran ka lae, iha direitu hanesan kona-ba protesaun sosiál.

Jornalista : Osória Marques

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!