BOBONARO,18 novembru 2023 (TATOLI)-Governu liuhosi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, sabadu ne’e ensera ona programa festivál fronteira 2023 ho tema interkámbiu kulturál ba hametin rekonsiliasaun entre Timor-Leste ho Indonézia atu kontinua iha tinan 2024.
Sekretariu Estadu Arte no Kultura, Jorge Soares Cristovão, hateten Governu Konstitusionál dasia tau ona programa interkámbiu kulturál ba hametin rekonsiliasaun entre Timor-Leste ho Indonézia hanesan programa anuál durante mandatu Governu ne’ebé sei termina iha 2028.
“Iha oportunidade ida ne’e hakarak hateten katak la’os mak ida ne’e de’it, ami sei hamutuk ho Sentru Nasionál Chega hanoin ona festivál ida ne’e atu hala’o eventu ida anuál tanba ne’e ohin 2023 ita hahú loke iha munisípiu Bobonaro depois tinan 2024, komisaun ho ekipa konjunta ne’ebé iha sei diskute hodi bele realiza iha munisípiu Covalima no RAEOA,”Nia hateten iha kampu futeból Maliana, munisípiu Bobonaro.
Notisia Relevante:Festivál Fronteira 2023: Grupu Artezenatu promove sasán kulturál iha Maliana
Governante ne’e, dehan lori Governu dasia nia naran hakarak agradese no apresia ba patisispantes programa festivál fronteira 2023 hosi Timor-Osidentál Indonézia no Timor-Leste.
Nune’e mós agradese ba joven, komunidade sira, Autoridade Munisipál Bobonaro, Polisia Nasionál Timor-Leste munisípiu Bobonaro, FALINTÍL-FDTL, no entidades sira hotu ne’ebé fó ona kontribuisaun ba eventu ne’e.
“Ita Nia eventu festivál,semináriu ho ita-nia feira ne’ebé realiza iha ne’e di’ak tebes ho dame no pás,” Governante ne’e hateten.
Festivál Fronteira 2023 nu’udár instrumentu pas ho objetivu atu hametin lasu amizade entre Timoroan sira ne’ebé fahe malu tanba konflitu pasadu hosi tinan 1974 no hakotu iha tinan 1999 no hametin lasu amizade entre Estadu rua.
Festivál Fronteira 2023 projeta promosaun ba dame, fraternidade umana, valoriza diversidade no pluralidade kultura entre Timor-Leste no Indonézia, promove konetividade no empodera komunidade ka sosiedade sira liu hosi aspeitu kulturál no istória ne’ebé refleta no inspira interasaun sosiál, bazeia ba prinsípiu respeita direitus umanus, toleránsia no solidariedade umana no harii hikas kultura dame ne’ebé nia abut mai hosi fiar, matenek lokál, tradisaun, kultura no arte ne’ebé kontribui ba respeita valores umanu.
Eventu ne’e sai nu’udár plataforma ba múziku sira, grupu ka komunidade teatru, kuradór sira, eskritór, fotografer, jornalista, peskizadór no estudante sira iha Timor-Leste no Indonézia nomos sai prosesu interkámbiu kulturál hodi hamosu komprensaun mútua no valorizasaun ba istória no diversidade kultura.
Objetivu formatu festivál fronteira 2023:
Dahuluk, rekonsiliasaun no interkábiu kulturál ho objetivu atu enkoraja jerasaun foun Timoroan hosi Timor-Leste no Timoroan sira iha Indonézia hodi hanoin krítiku ba tópiku sira ne’ebé relasiona ho memória konflitu polítiku sira iha pasadu, fraternidade umanu, rekonsiliasaun no interkulturalidade iha rejiaun espesifikamente iha área fronteira Timor-Leste no Indonézia.
Daruak, promove kultura diálogu entre jerasaun foun sira iha Timor-Leste no Indonézia liuhosi produsaun konjunta ba konteúdu sira istória no kultura liuhosi obra arte no literatura sira.
Ikus liu, promove interkámbiu sai espasu ba kolaborasaun konjunta entre nasaun rua hodi kontribui ba balansu narativu istória.
Rezultadu espetativa
Centro Chega! I.P no SEAK iha esperansa katak wainhira realizasaun Festivál Fronteira implementa haktuir objetivu sira iha leten, mak sei hamosu rezutadu espetativa sira hanesan tuir mai ne’e:
Dahuluk, forma ona pensamentu krítiku ba joven sira ka jerasaun foun sira relasiona ho kultura hametin dame liuhosi rekonsiliasaun. Iha ona koñesimentu mútua entre jerasaun foun sira hosi nasaun rua hodi hamosu produsaun konjunta ba konteúdu sira kona-ba kultura no istória liuhosi obra arte literatura.
Daruak, bainhira liuhosi interkámbiu kulturál, foin sae sira iha ona koñesimentu kona-ba istória tuir perspetiva parte hotu-hotu nian sei kontribui ba balansu narativu istória no kontribui iha prosesu simu malu no harii dame.
Entertantu, partisipantes hosi nasaun rua ne’ebé partisipa programa ne’e purvolta ema 400-resin.
Enkuantu, orsamentu ne’ebé gasta ba eventu ne’e hamutuk rihun $300 montante ne’e maihosi SEAK rihun $150 no CNC rihun $150 dollar amerikanu.
Notísia Relevante:SEAK-MI diskute kestaun seguransa ba Festivál Fronteira iha novembru
Jornalista: Sergio da Cruz
Editór: Florencio Ximenes