DILI, 29 novembru 2023 (TATOLI)—Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN), halo apela buka solusaun pasífika no sustentável ba hakotu konflitu entre Israel no Palestina.
“Bankada FRETILIN dala ida tan hamutuk ho povu Timor-Leste reitera ami nia apelu ba Cessar-fogo permanente, libertasaun referéns hosi parte hotu no buka solusaun pasífika no sustentável ba hakotu konflitu entre Israel ho Palestina,” Deputadu FRETILIN, Joaquim dos Santos, hato’o liuhusi konferénsia imprensa ba jornalista sira iha sala bankada FRETILIN iha PN, kuarta ne’e.
Iha sesaun plenária PN iha 27 novembru 2023, deputadu na’in-ualu kompostu hosi na’in-hitu bankada parlamentár FRETILIN no Deputadu ida ida hosi bankada KHUNTO, aprezenta projetu rezolusaun ida ba apresiasaun no aprovasaun iha plenária.
Projetu rezolusaun Nú’. 22/V1(1″), 27 novembru 2023, apela ba cessar-fogo permanente e busca de solução pacífica no sustentável ba konflitu entre Israel ho Palestina.
“Tanba Deputadu sira balun nia prekonseitu, proponente sira retira projetu rezolusaun apela ba cessar-fogo,” nia dehan.
Haré ba Timor-Leste nia istória rasik hasoru okupasaun ilegál hosi forsa invazór, nakonu ho sofrimentu, opresaun, halo ema barak lakon sira-nia família no mós papel solidariedade internasionál nian iha kauza ba auto-determinasaun.
Iha konstituisaun RDTL artigu 8 ne’e mak projetu rezolusaun ida-ne’e nia objetivu atu presta TL nia solidariedade ba povu vítima no afetadu sira hosi konflitu naruk entre Palestina ho Israel hahú kedas hosi primeira metade sékulu XX (1948) to’o ohin loron, ne’ebé halakon ona ema barak nia vida.
Iha de’it fulan ida resin ba kotuk hamate ona ema Israel rihun 1200 no ema Palestina liu ema rihun 15 ona, labarik kiik de’it liu rihun 6 ona iha de’it Faixa de Gaza.
Ho baze iha karta Nasaun Unida nian ho deklarasaun universal direitu umanu, konvensaun Jenebra no direitu povu Palestino ba autodeterminasaun, konsagradu iha rezolusaun 242/1967 Nasaun Unida nian, projetu rezolusaun ida-ne’e apela mós ba parte hotu-hotu ne’ebé envolve iha konflitu atu buka solusaun sustentável, justa no duradoura, liuhosi mekanizmu pasífiku, ne’ebé bele permite povu rua nia koexisténsia no koabitasaun ho respeito ba sivilizasaun no direitu umanu.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes