DILI, 05 dezembru 2023 (TATOLI)–Governu sei tetu konkursu no kontratu ne’ebé antes ne’e Governu anteriór selebra ba dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro.
“Konstrusaun aeroportu iha prosesu nia laran, kontinua ka kansela ita la hatene, maibé ita tenke hadi’a ita-nia aeroportu ne’e. Konkursu no kontratu ne’ebé asina tiha ona iha hela prosesu desizaun kansela ka suspende ou kontinua,” Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, informa, iha ámbitu lansamentu Automatic Parking System Equipment, iha Aeroportu Comoro, tersa ne’e.
Nia rekoñese, Governu presiza hadi’a no kria kondisaun Aeroportu Comoro hodi atrai aviaun no investimentu barak mai Timor.
“Ha’u hateten beibeik katak se ita harii aeroportu ida ho osan boot iha kurtu prazu ka depois konstrusaun aeroportu ne’e, aviaun hira mak atu tun kedas, agora iha aviaun lima ka neen, loron-loron hosi Bali rua, semana ida hosi Singapura dala-ida, hosi Austrália loron ida tun aviaun rua ka tolu, ne’e mós aviaun kiik, sira balun dehan tenke halo aeroportu boot tanba aviaun boot tun ladi’ak, ha’u dehan aviaun kiik mós tula ema la nakonu hanusa mak ita temi aviaun boot, ne’ebé ita halo sasán tuir ita-nia realidade, tinan 10 fiar aviaun boot mai,” nia akresenta.
Governante ne’e afirma katak Estadu liuhosi instituisaun relevante sira sei tau-matan ba Aeroportu Comoro.
“Ha’u iha hanoin ida karik ita labele kontinua ho kontratu ne’ebé iha, dala ruma karik ho osan Estadu nian ita bele avansa ba mota ho metru 200, karun ne’e mak ida ba tasi ne’e. Ne’e la’ós promete maibé karik ita bele aproveita osan rahun oitoan hosi Japaun nian atu harii terminál ne’e maibé la’ós ho dezeñu ne’ebé mak iha, tenke haree fali dezeñu ne’e,” Ministru salienta.
Notísia relevante : Governu selebra kontratu ho empreza tolu ba dezenvolvimentu Aeroportu Comoro
VIII Governu Konstitusionál, iha loron 29 maiu 2023, selebra ona kontratu ho empreza tolu ne’ebé sei halo dezenvolvimentu ba Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro. Dezenvolvimentu aeroportu sei hahú hosi pista, taxiway, torre kontrolu no área estasiona aeronave iha Aeroportu Comoro. Daudaun pista aviaun ho naruk metru 1.800,50 no sei estende ba metru 2.100.
Antes ne’e Governu deside ona prosedimentu aprovizionamentu infraestrutura Aeroportu Comoro, nune’e liuhosi prosesu naruk empreza manán-na’in iha rua hosi Indonézia, empreza PT Waskita Karya sei haree kona-ba konstrusaun infraestrutura ho kustu projetu millaun $72,5, enkuantu empreza PT Amythas haree liu ba jestaun ho kustu projetu millaun $6,28.
Enkuantu, empreza Japaun sei harii terminál pasajeiru ho kustu projetu millaun $385,62, ne’ebé orsamentu ne’e prevee hosi Estadu no povu Japaun.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina